Mariji (15) iz Ljutova smejali se zbog stare obuće, a onda je dobila bele klompe: Pre sam ih gledala u izlogu

M. L.
Vreme čitanja: oko 4 min.
Foto: Jugmedia

Osmočlana porodica Mačković sa šestoro dece iz sela Ljutovo kod Subotice, kojoj preti socijalna isključenost zbog teških životnih uslova, primila je donaciju vrednu 50.000 dinara u vidu namirnica, garderobe i igračaka, koju je organizovala Suzana Jović iz Prokuplja, inspirisana objavom fondacije Tamare Misirlić.

Akciju pomoći Suzana je pokrenula nakon što je na Instagram stranici fondacije Tamare Misirlić pogledala potresan video u kome devojčica Silvana iz porodice Mačković kroz suze govori da se niko ne druži sa njom jer je njena porodica jako siromašna. Dirnuta pričom, Suzana je stupila u kontakt s Tamarom, koja joj je ustupila broj telefona petnaestogodišnje Marije Mačković, jedne od šestoro dece iz ove osmočlane porodice i time otvorila vrata za akciju koja je ponovo okupila Prokuplje.

Za razliku od prethodnih humanitarnih poduhvata, Suzana je ovog puta odlučila da organizuje prikupljanje sredstava kroz postavljanje kutija za donacije u popularnim lokalima u Prokuplju, u Memories Baru, Cuba Cafeu 027 i Oskar pekari, čiji su vlasnici, kako kaže, pružili nesebičnu podršku.

Pored novčanih priloga, značajne donacije stigle su i iz lokalne teretane Lion Gym, kao i od Sindikata Nezavisnosti kompanije Leoni, čiji su radnici odobrili vaučer za kupovinu osnovnih namirnica u trgovini Rič. Svoju pomoć ponudio je i Vojni sindikat Gvozdeni Puk, koji je obezbedio slatke pakete sa igračkama.

Radnici uprave Leonija lično su donaciju dovezli do porodice u Ljutovu. Iako nije mogla lično da pristvuje, Suzana objašnjava da je auto pun pažljivo biranih potrepština, iz Prokuplja stigao do sela i uručen je iz ruku onih koji žele da umanje nečiju tihu patnju.

Suza u glasu nije nedostajalo ni Suzi. „Mešaju se emocije, dok gledam njihovu sliku i srećna sam i tužna. Sećam se onog snimka na kom devojčica Silvana plače, a lica ostale dece su snuždena, a sada, samo mesec dana kasnije kada je naša donacija iz Prokuplja stigla u njihov skromni dom u selu Ljutovo kod Subotice, od porodice dobijam fotografiju njihovih nasmejanih lica “, rekla je za Jugmediu i zahvalila se svim sugrađanima velikog srca koji su podržali inicijativu.

Najpotresniji trenutak - bele klompe

Suzana je posebnu pažnju posvetila deci. Silvana (16), Marija (15), Ivana (10), Silvija (8), Mate (6) i najmlađa Petra (2), dobili su igračke i odeću u njihovim omiljenim bojama – ljubičastoj, roze, crvenoj, žutoj, plavoj i ponovo roze. „Htela sam da svaki poklon bude baš za njih, da se osećaju viđeno, da znaju da su važni“, rekla je Suzana, prisetivši se kako je sa drugaricama razmatrale i preferncije i potrebe Mačkovića.

Veliki doprinos dali su i zaposleni u prodavnici sportske opreme Đak u Prokuplju, koji su se odrekli svojih mesečnih popusta kako bi deci iz porodice Mačković obezbedili kvalitetnu obuću. Time su, kako kaže Suzana, deci omogućili da u školu idu bez osećaja stida i straha od zadirkivanja “surovih” vršnjaka.

Posebno dirljivi trenuci ostali su zabeleženi u prepisci Suzane i petnaestogodišnje Marija Mačković, inače učenice Medicinske škole. Njena jedina molba bila je da dobije bele medicinske klompe koje su joj potrebne za školsku praksu. „Kad je moja mama to čula, odmah je rekla – to dete mora da ih dobije“, prepričava Suzana, ističući da je i sama nekada završila medicinsku školu i da zna koliko će joj papuče značiti.

Taj gest, ostavio je snažan utisak na Mariju, pa je i u poruci napisala: „Kao da ste čitali naše misli. Dobili smo sve ono što smo nekada samo gledali kroz izloge i tiho želeli“. Iako su nakon objavljivanja njihove priče dobijali i druge donacije, ova iz Prokuplja, izgleda je bila posebna i neizmerno su zahvalni.

Osmočlana porodica Mačković trenutno živi u veoma teškim uslovima, u trošnoj kući, ali zahvaljujući kampanji fondacije Tamare Misirlić, uskoro će dobiti novu montažnu kuću, što će, kako se nadaju, označiti početak jednog boljeg života. Tamara je bila prva koja je njihovu priču podelila javno i otvorila vrata za pomoć, dok je Suzana, vođena tim glasom, okupila Prokupčane i pokazala da i male sredine mogu da čine velika dela.

„Ovakvim delima menjamo svet. Sa ovom porodicom pokazali smo da ne moraš imati puno da bi nekome dao mnogo i da nema mesta u ovoj našoj maloj zemlji koje je toliko daleko, kada su deca tužna“, zaključila je Suzana, dok već razmišlja o sledećoj akciji. „Ne moraš biti ni u neposrednoj geografskoj blizini, hvala Bogu, internet nas sve povezuje. Kada se iskoristi na pravi način, može da prenese dobrotu i s juga na sever. Nije tačno da je južnije – tužnije. Južnije je – srčanije, toplije i iskrenije.“

(Telegraf.rs/Jugmedia)