Verskoj nastavi vraćen status izbornog predmeta: Ovo su noviteti po pitanju veroučitelja
Skupština Srbije nedavno je usvojila izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja čime je verskoj nastavi vraćen status izbornog predmeta. Jad je reč o veroučiteljima, njima je omogućeno zasnivanje stalnog radnog odnosa, kako su niz godina i zahtevale SPC i verske zajednice. Ujedno, naziv izbornih predmeta ima i građansko vaspitanje i drugi strani jezik.
Iz Ministarstva prosvete ukazuju se zamenom naziva izborni programi u izborni predmeti ukazuje na činjenicu da oni predstavljaju obavezne predmete koji se od drugih obaveznih predmeta razlikuju po tome što kod njih postoji mogućnost izbora.
Izmenama je predviđeno i da direktori škola zaključuju ugovor o radu na neodređeno vreme za izvođenje verske nastave sa licem koje se nalazi na listi nastavnika verske nastave, a ispunjava određene uslove.
Do sada, podsetimo, nastavnik verske nastave je sa školom zaključivao ugovor o radu na 12 meseci za svaku školsku godinu. Listu nastavnika verske nastave, inače, utvrđuje ministar na predlog tradicionalnih crkava i verskih zajednica.
Verska nastava i građansko vaspitanje uvedeni su u škole 2001. godine uredbom tadašnje vlade čiji je premijer bio Zoran Đinđić. Uvršćeni su u program za prvi razred osnovnih i srednjih škola kao fakultativni predmeti, što je podrazumevalo da su učenici mogli da izaberu jedan od ovih predmeta, oba ili nijedan, a izbor mogu promeniti jednom u toku četvorogodišnjeg ciklusa.
Inače, SPC je tada tvrdila da verska nastava nije uvedena političkom odlukom, već da je reč o njenom vraćanju u škole posle pauze od skoro 50 godina. Naredne godine ova dva predmeta postaju izborni predmeti, što znači obavezan izbor jednog od njih, a 2018. godine postali su izborni program mada se u praksi ništa nije promenilo, već se samo, kako je tada tumačeno, pratila evropska praksa s obzirom na to da "program daje veću slobodu u kreiranju sadržaja i načina rada".
Podsećanja radi, nedavne tvrdnje patrijarha i pojedinih crkvenih velikodostojnika da u pojedinim školama direktori nameću učenicima i roditeljima da izaberu građansko vaspitanje umesto verske nastave da bi, između ostalog, svojim kolegama dopunili normu, u lozničkim školama demantuju. To potkrepljuje i činjenica da većina dece pohađa versku nastavu, a samo mali procenat se opredeljuje za građansko vaspitanje. Pojedini direktori objašnjavaju da je problem ako se, recimo, sedmoro dece izjasni za građansko, u takvim slučajevima se piše dopis ministarstvu da odobri grupu jer u njoj mora da ima najmanje petnaest učenika.
Prema njihovim rečima, godinama je situacija takva posebno u nižim razredima. Dok traje čas verske nastave učitelji i učiteljice imaju slobodan čas, u jednoj od škola čas građanskog drži se samo jednom učeniku, a u drugoj se za njih organizuje razredni ispit. U nekim školama verska nastava je stavljena u redovan raspored, a deca koja su se opredelila za građansko dolaze u suprotnoj smeni i nalaze se praktično, u neravnopravnom položaju.
Identična situacija je i u lozničkim srednjim školama, neuporedivo više učenika pohađa versku nastavu.
(Telegraf.rs/Loznicke novosti)