Beograđanka opisala tegobe: "Kašalj ne prestaje 20 dana, gušim se u snu!" Haraju respiratorne infekcije
Grip me je uhvatio pre 20 dana, imala sam temperaturu 38-39, kašalj ne prestaje i dalje, i već sam se pokajala što nisam na vreme otišla da se vakcinišem. Astmatičar sam i koristim pumpicu, i onda kada na sve to dođe virusna infekcija, nastaje užasan problem, a tokom noći krene i gušenje, počinje priču za Telegraf.rs Maja M. (34) iz Beograda, koja opisuje kako izgleda kombinacija virusne infekcije i hronične bolesti.
Respiratorne infekcije, poput prehlade, gripa i bronhitisa, mogu izazvati upalu u disajnim putevima, što kod astmatičara može dovesti do značajnog pogoršanja stanja. Kod ljudi sa astmom, infekcije mogu izazvati gušenje, kašalj, teškoće u disanju, a u nekim slučajevima, infekcija može dovesti do teškog stanja koje zahteva hitnu medicinsku intervenciju.
- Koliko god se trudili da izbegnemo gužvu, to je nemoguće, jer virusi se brzo prenose, bilo u porodici, na poslu, ili gde god se nalazili pomoći nema. Masku ne mogu da nosim jer i ovako teško dišem, a inhalator redovno korstim kod kuće zbog svoje osnovne bolesti. Ono gde sam sama pogrešila je što nisam imala vremena da odem da se vakcinišem protiv gripa, jer nama astmatičarima je najgore u zimskom periodu, kaže naša sagovornica.
Stručnjaci apeluju da astmatičari preduzmu dodatne mere opreza tokom sezona respiratornih infekcija. To uključuje redovno korišćenje lekova, izbegavanje kontakta sa zaraženim osobama, nošenje zaštitnih maski, kao i vakcinaciju protiv gripa, koja može smanjiti rizik od infekcija.
Porast broja astmatičara
Porast broja astmatičara u našoj zemlji je zabrinjavajuć, te je najvažnije javiti se na vreme lekaru kako bi dobili terapiju u pravom trenutku, a s druge strane treba menjati životne navike.
Kako je za Telegraf.rs već objasnio naš najpoznatiji pulmolog dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju UKCS, astmatičari moraju redovno korisiti svoju terapiju, a posebno moraju biti obazrivi u zimskom periodu.
- To je bolest koja se karakteriše sviranjem u grudima, napadima suvog i nadražajnog kašlja, može se desiti da vas probudi noću, da ne možete da dišete. Što se tiče starosnog doba, može oboleti svako u bilo kom životnom dobu, tako da pravila nema. Važno je bolest prepoznati na vreme, uzeti terapiju, uraditi potrebne dodatne dijagnostičke testove, a zlatni standard je svakako spirometrija. Opet se vraćamo na početak, sami smo donekle odgovorni za to, pa zašto ako na nešto možemo uticati to ne bismo i menjali, ako je neko pušač, najbolja stvar koju može uraditi za sebe je da prestane da puši, objasnio je dr Stjepanović.
Kako se savetuje, redovne kontrole kod pulmologa i upotreba odgovarajućih terapija mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih posledica respiratornih infekcija.
(Telegraf.rs)