Danas su Zadušnice: Idite na groblje i zapalite sveću, a evo i šta nikako ne treba da uradite
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Zimske zadušnice, jedan od četiri godišnja pomena za preminule.
Zadušnice se održavaju četiri puta godišnje: zimske u subotu pred Mesne poklade, letnje u subotu pred Duhove, Miholjske u subotu pred Miholjdan, a jesenje u subotu pred Mitrovdan.
Na ovaj dan vernici odlaze u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i parastos, tokom kojeg sveštenik vinom preliva žito. Nakon službe posećuju grobove svojih bližnjih, pale sveće i učestvuju u obredu koji sveštenik obavlja uz kađenje grobova.
Kuvano žito koje se nosi u crkvu i na groblje simbolizuje dar pokojnicima i podseća na Hristove reči da zrno donosi plod tek kada umre. Crno vino kojim se žito preliva označava Hristovu krv i Božje milosrđe, dok upaljena sveća predstavlja svetlost Hristovu, osvetljavajući duše preminulih.
Naziv Zimske zadušnice potiče od toga što gotovo uvek padaju u februaru. Još u vizantijskim dokumentima pominje se da se na ovaj dan Crkva moli za sve preminule – vladare, sveštenike, arhijereje, prijatelje, rodbinu, decu, stare i mlade, kao i za one koji su umrli u gradovima, pustinjama i na svim mestima.
Pošto su povezane sa početkom Vaskršnjeg posta, datum Zimskih zadušnica je promenljiv. Nedelja u kojoj se obeležavaju naziva se Zadušna nedelja i treća je pred početak posta. Ona se nalazi između Sebične i Bele nedelje, pa je poznata i kao Mesopusna nedelja.
Na ovaj dan siromašni i prosjaci se ne teraju od grobova već im se daje milostinja – novac ili hrana. Veruje se da je bolje poći sa blagoslovom nego rizikovati kletvu onih koji prose. Takođe, postoji običaj da se na Zadušnice ne priprema odeća za neveste.
(Telegraf.rs)