Presađivanje načelno prihvaćeno, a 2.000 pacijenata i dalje čeka organ: Da li je društvo spremno da pruži ruku

B. P.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Press centar UNS

Više od 80 odsto građana Srbije generalno podržava doniranje organa, dok je skoro tri četvrtine građana je saglasno da porodica donira njihove organe ukoliko se nađu u takvoj situaciji, rečeno je na konferenciji za medije povodom obeležavanja Evropskog dana donora.

Oni koji su se izrazili suprotno, kao dva najčešća razloga navode nepoverenje u sistem i uverenje da je doniranje organa protiv njihove religije i veroispovesti. Ovo su samo neki od rezultata istraživanja "Stavovi građana Srbije o doniranju organu", koje je uradio Ipsos za potrebe Udruženja pacijenata "Donorstvo je herojstvo" u septembru mesecu.

U ovom trenutku u Srbiji oko 2.000 pacijenata čeka na transplantaciju organa, među njima je i četrdesetoro dece bubrežnih pacijenata. Od početka godine u Srbiji su urađene svega 22 kadaverične (sa preminulog donora) transplantacije - 10 bubrega, tri srca, tri jetre i šest rožnjača. Najviše zatraženih i dobijenih saglasnosti za doniranje organa bilo je u UKCV Vojvodina.

Dr Ružica Jovanović, v. d. direktora Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja, izjavila je da je Ministarstvo zdravlja čvrsto opredeljeno, te da čini sve, da se oblast transplantacije organa u našoj zemlji značajno unapredi.

"I to u svakom smislu, dakle i administrativno, kroz neophodna zakonska i podzakonska akta, ali pre svega u pogledu broja donora i broja obavljenih transplantacija. Za to imamo sve potrebne resurse - stručne timove za transplantaciju, dobru organizaciju, neophodnu opremu i izuzetne uslove rada u našim bolnicama. U skladu sa tim, u prethodnih par meseci urađeno je osam transplantacija bubrega, tri transplantacije jetre, tri transplantacija srca i šest transplantacija rožnjača, što jeste značajan pomak u odnosu na stanje pre, ali svakako nije dovoljno.

Za mnogo bolje rezultate, rezultate koji su od životne važnosti za blizu 2.000 ljudi koji trenutno čekaju organ, potrebna je jaka i nedvosmislena podrška svih društvenih aktera, civilnog društva, pojedinaca, javnih ličnosti, verskih organizacija... Zato je neophodno da se svi još više angažujemo kako bismo dodatno podigli svest građana o značaju transplantacija", rekla je ona, navodi se u saopštenju udruženja.

Transplantacija je merilo kulture društva

Asist. dr Saša Knežević, specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije i koordinator za darivanje UKCS, smatra da transplantacija predstavlja najviši čin zrelosti i humanosti jednog društva, test spremnosti da se pomoć traži i spremnosti da se pomoć dobije.

"Transplantacija je ogledalo empatije sadašnjeg čoveka da se izdigne iznad lične tragedije i podari dalje život kome je potreban i suđen, uteha i nada da lakše prođe kroz svoje lične tragedije. Transplantacija je najmanje medicinska procedura, mnogo više je merilo svih socijalnih, kulturoloških i drugih odnosa društva u celini", dodao je.

Jasmina Miljković, majka koja je prošle godine donirala sinu bubreg, ujedno član udruženja dece bubrežnih bolesnika i transplantiraniih osoba "Sve za osmeh" prenela je svoje iskustvo.

"Srećna je žena koja se ostvari u ulozi majke, naročito ako dobije drugu šansu da omogući detetu koje je bilo bolesno od autoimune bolesti da nastavi normalno da živi kao i svi njegovi vršnjaci. Činjenica da je njegov život u mojim rukama i da isključivo zavisi od aparata za peritoneumsku dijalizu na koji je bio priključen dnevno od 12 do 17 sati ne dovodi u pitanje kako ću i da li ću moći, nego ja to mogu i moram za moje dete.

Foto: Press centar UNS

Put od saznanja, prihvatanja, lečenja i izlečenja trajao je punih devet godina i bio je pun straha, neizvesnosti, ali i nade da će na kraju sve biti dobro. Zahvaljujući Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova, Repupličkom fondu za zdravstveno osiguranje, inostranom timu, timu nefrologije, hirurgije, urologije i psihologa, Boris je sada zdrav dečak koji puni 12 godina", ispričala je.

Prof dr. Zvonko Magić, predsednik komiteta za bioetiku UNESKO-ve komisije republike Srbije i profesor na predmetu humana genetika Medicinskog fakulteta VMA u penziji, skrenuo je pažnju na potrebu da se Zakon o transplantaciji usvoji što pre.

"U tom cilju bilo bi dobro da se upiti molba svim relevantnim institucijama i osobama koji mogu da doprinesu realizaciji ovog apela: Ministarstvo zdravlja, predsednik Vlade, predsednik Odbora za zdravlje Skupštine, predsednici svih odborničkih grupa u parlamentu itd. Druga stvar se odnosi na potrebu da pokrenemo inicijativu da Srbija ratifikuje Dodatni protokol o transplantaciji organa i tkiva ljudskog porekla, koji ide uz Konvenciju Saveta Evrope o ljudskim pravima i biomedicini iz Ovijeda koju je Srbija ratifikovala pre više od dest godina", stoji u saopštenju.

Iz Udruženja "Donorstvo je herojstvo" ponavljaju apel da je neophodno donošenje i primena Zakona o presađivanju ljudskih organa (koji nije na snazi više od tri godine) kao i postavljanje transplantacije za Nacionalni prioritet koji će podrazumevati konkretne akcije od strane zdravstvenih vlasti i kreiranje Nacionalne strategije.

Ivana Jović iz Udruženja "Donorstvo je herojstvo" istakla je podatke sa druge strane granice.

"U Hrvatskoj je od početka godine bilo 90 potencijalnih donora, u našoj zemlji 26. Ovi podaci svakako ukazuju na prostor za unapređenje u okviru zdravstvenog sistema i to pre svega u ojačavanju kapaciteta donor bolnica. Ujedno, prošle godine je bio veći broj realizovanih donora, iako je broj

zatraženih saglasnosti bio manji, upravo zbog kampanje koja je bila aktivna dokom čitavog perioda. Ovo je razlog zbog koga insistiramo na nacionalnom prioritetu i dugoročnom planu i konkretnim akcijama koje će biti preduzete od strane Ministarstva zdravlja za rešavanje ovog problema. Imamo u planu i da o višegodišnjoj alarmantnoj situaciji sa transplantacijama ponovo podsetimo i predsednika država Aleksandra Vučića, kao i predsednika Vlade Miloša Vučevića i zatražimo podršku države i hitno rešavanje životnog problema za više hiljada pacijenata.

Slogan ovogodišnjeg Evropskog dana donora je 'Jedna odluka, mnogo spašenih života'. Baš zato, u čast svim donorima, živim i kadaveričnim, kao i porodicama koje su dali saglasnost da organi njihovih najmilijih budu donirani, pozivamo naše sugrađane da nam se pridruže u petak 4. oktobra u 11 sati u parku Ušće da zajedno zahvaljujući podršci i donaciji JKP 'Zelenilo – Beograd', zasadimo drugo drvo života, koje će biti podsetnik na sve naše heroje", pozvala je.

Poziv za iskazivanje zahvalnosti

Udruženje dijaliziranih, transplantiranih i pacijenata na listi čekanja "Donorstvo je herojstvo" poziva građane na Akciju zajedničke sadnje drveta povodom Evropskog dana donora "Jedna odluka, mnogo spašenih života". Akcija će se održati u petak, 4. oktobra u 11 sati u Parku Ušće.

Članovi Udruženja će treći put obeležiti Evropski dan donora u parku Ušće, sadnjom Drveta života u znak zahvalnosti donorima (živim i  kadaveričnim), kao i porodicama koje su dale saglasnost da organi njihovih najmilijih budu donirani.

U Srbiji je više od 2.000 ljudi na listi čekanja za transplantaciju organa, dok su od početka godine urađene svega 22 transplantacije.

Evropski dan donora organa obeležava se od 1996. godine, a slogan ovogodišnje kampanje je: "Jedna odluka, mnogo spašenih života".

Aktivnost se organizuje u cilju povećanja svesti o značaju doniranja organa, i kako bi se iskazala zahvalnost donorima, njihovim porodicama i zdravstvenim radnicima bez kojih nebrojeni životi ne bi mogli biti spašeni, poručuju iz udruženja.

(Telegraf.rs)