Svetlana se odrekla dve kuće i zemljišta u korist brata: "Otac me izmirio kad sam se udala, šta mi dao, to je"

M. L.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Printskrin/RTS

Prema nekim istraživanjima, gotovo svaka druga žena i danas se odriče nasledstva u korist braće, iako je zakon koji izjednačava muške i ženske potomke prilikom nasleđivanja imovine donet pre gotovo 80 godina. Ova pojava naročito je izražena u seoskim sredinama.

Kada se udala, Svetlana iz Svrljiga dobila je od roditelja novac kojim su se, kaže, tada mogle nameštajem opremiti tri sobe. Posle smrti roditelja odrekla se nasledstva u korist brata, izveštava RTS.

"Brat je nasledio sve. I kuću, dve kuće, i zemljište. Nisam htela da uzmem jer imam. Zašto da uzmem od brata, to njemu pripada, otac me izmirio kad sam se udala, šta mi je dao, to je", kaže Svetlana Jovanović iz Svrljiga.

Da baš tako i treba da bude, jer muška deca ostaju sa roditeljima i brinu o njima, smatraju i ostale žene koje su svoj deo nasledstva prepustile braći.

"Dok se kuća gradila ja sam bila devojčica i to se podrazumevalo da se ta kuća gradi bratu i da sam ja žensko dete, da ću da odem iz te kuće i da ću tamo da imam drugu kuću. I tako je to i ostalo. To je tradicija, to je neki kodeks", smatra Milijana Stanković iz sela Prekonoga kod Svrljiga.

Ovakva praksa duboko je ukorenjena u patrijarhatu koji se upravo kroz običaje koje roditelji usađuju deci, održava do danas.

"Imate ženu od koje se očekuje da se odrekne nasledstva, a da pri tome, kada to čini pod pritiskom običaja, ona zna da kada bi se prihvatila nasledstva da bi maltene bila izopštena iz porodice i iz šire zajednice", kaže prof. dr Nevena Petrušić sa Pravnog fakulteta u Nišu.

"Roditelji na sve moguće načine pokušavaju da favorizuju mušku decu. Zašto je to tako - pa zato što se na neki način krajnje više vrednuje muški život nego ženski, i to je pogrešna praksa. To bude nekada posledica oskudice, onda se ovakve stvari pojavljuju kao nekakav kriterijum kako se treba ta oskudna imovina da raspodeli", navodi doc. dr Nemanja Krstić, sociolog sa Filozofskog fakulteta u Nišu.

Krstić ukazuje i na značaj ekonomskog osnaživanja žena, što je cilj i udruženja koja okupljaju žene sa sela.

"Ukoliko ima poljoprivredno gazdinstvo može konkurisati za subvencije, za razne projekte. Na taj način bi tu ženu ekonomski osnažili i ona bi tako postala koliko toliko nezavisnija", kaže Tatjana Lazarević, aktivistkinja iz Svrljiga.

Pravnici podsećaju da svako ko se odrekne nasledstva gubi pravo na različite vidove socijalne zaštite.

(Telegraf.rs/RTS)