U Gnjilanu živi 40 Srba, kuće prodate Albancima: U jednoj ulici crkva, škola i pijaca
U Gnjilanu je do sukoba bilo 17.000 Srba. Kompaktnost su zadržali u selima. Ima ih desetak oko grada u kojima Srbi čine većinu. U njima su srednje škole na srpskom, domovi zdravlja, a nedaleko od grada, u Pasjanu je i bolnica
U Gnjilanu, gradu sa više desetina hiljada stanovnika, Srba je najmanje od kako grad postoji. U prvim godinama nakon sukoba 1999. godine ubijeno je više od stotinu Srba. Stalne presije i napadi Albanaca učinili su da u Gnjilanu od 17.000, danas živi oko 40 Srba. Imanja i kuće prodali su Albancima iz Preševa i Bujanovca.
Žive kako moraju. Većina od preostalih Srba u Gnjilanu nema, kako kažu, ništa na strani. U jednoj ulici im je sve. I crkva i škola i pijaca i kafana, prenosi RTS.
Preporučujemo
Đerlek: Virus nam ubija ljude, moramo sprečiti da se pojavljuju novi, opasni i smrtonosni mutanti
Za dan preminuo 61 pacijent, koronom zaraženo još 4.606: Na respiratoru 277 pacijenata
Zgrada škole je nedavno spolja renovirana, unutra je puna simbolike, ali nastavu u njoj pohađa 10 đaka. Njihove porodice su raštrkane po gradu.
- Vozim bicikl, trčim u slobodno vreme sa svojim psom Lilijem, radim domaće zadatke, igram se u dvorištu. Voleo bih da imam više drugara i drugarica. Sa Albancima se ne družim zato što malo znam albanski i ne znam da se sporazumevam sa njima - priča Bogdan Milić.
Škola je jedino mesto za okupljanje preostalih srpskih mališana u Gnjilanu.
Tanja Aksić, direktorka škole "Vuk Karadžić" u Gnjilanu, kaže da ta škola nije samo vaspitno-obrazovna ustanova.
- Ona je i Dom kuluture, pozorište, sve za srpsko stanovništvo u samom gradu. Dok je i jednog učenika škola će da radi i funkcioniše - poručuje Aksićeva.
Nedaleko od škole je pravoslavna crkva Svetog Nikole. I ona je mesto okupljanja Srba.
Do crkve i škole prolazi se istom ulicom, pored improvizovanih tezgi, gde Srbi imaju prostor i mesto za prodaju svojih proizvoda. Svakodnevno im se pridružuju stariji Srbi iz grada.
- Preostalih Srba, koji smo stvarno tu, ima 35 do 40. Ovih što dolaze povremeno ima malo više - ističe žitelj Gnjilana Vlasta Đorđević.
Preostali Srbi u Gnjilanu pričaju da je suživot sa Albancima moguć, ali ne sa svima. Ne i sa onima koji su se u ovaj grad naselili nakon rata.
- Nas je malo ostalo ovde. Moja deca se druže sa bratom i sestrom od strica. Kupili smo im psa, pa će da imaju malo više razonode. Sa komšijama nemamo problema - priča Danijela Todorović.
Danijela ima četvoro dece, a njena porodica u Gnjilanu ima iste komšije Albance, kao i pre rata. Idu jedni kod drugih, kao što su to činili i pre 1999. godine.
U Gnjilanu je do sukoba bilo 17.000 Srba. Kompaktnost su zadržali u selima. Ima ih desetak oko grada u kojima Srbi čine većinu. U njima su srednje škole na srpskom, domovi zdravlja, a nedaleko od grada, u Pasjanu je i bolnica.
(Telegraf.rs)