"Nezamislivo da nastavnici slabo poznaju srpski jezik": Nužno da se uvede veći broj časova

Društvo za srpski jezik za novu "Strategiji obrazovanja 2030" o povećanju fonda časova srpskog jezika u osnovnim i srednjim školama, i uvođenje srpskog jezika na fakultete kao obavezni ili izborni predmet

Filolog Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za srpski jezik SANU ocenio je danas da je nužno da se uvede veći broj časova srpskog jezika u naš sistem obrazovanja jer se na taj način podstiče izgradnja jezičke kulture.

Preporučujemo

Društvo za srpski jezik za novu "Strategiji obrazovanja 2030" o povećanju fonda časova srpskog jezika u osnovnim i srednjim školama, i uvođenje srpskog jezika na fakultete kao obavezni ili izborni predmet.

U izjavi Tanjugu Tanasić naglašava da odavno postoje inicijativa i predlog Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti da se poveća fond časova srpskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi i u nastavnim programima fakulteta, jer je kod nas neuporedivo manji broj časova nacionalnog jezika nego u bilo kojoj državi u Evropi.

- Kvalitetno obrazovanje se ne može izvoditi sa tako malim brojem časova srpskog jezika. Nužno je da se uvede nacionalni jezik u sistem obrazovanja jer govorimo o službenom jeziku kojim se svi služimo u svakodnevnom životu, svi na svom poslu. Govorimo o izučavanju srpskog jezika, a ne studiranju u okviru programa Medininskog ili Mašinskog fakulteta - podvukao je Tanasić.

Kako kaže, izučavanje srpskog jezika na pojedinim fakultetima bilo bi u skladu su obrazovnim profilom tih ustanova.

- Nezamislivo je da neko u Srbiji diplomira strani jezik i radi kao profesor ili prevodilac, a da slabo poznaje srpski jezik. Nezamislivo je da nastavnici po osnovnim školama slabo poznaju srpski jezik, ako nije reč o nastavnicima srpskog jezika i književnosti. Poznavanje jezika je zapravo izgrađivanje jezičke kulture i to mora da postane jedan od prioriteta u našem sistemu obrazovanja - kazao je Tanasić.

Za njega nema dileme da je nezamislivo nepoznavanje srpskog jezika na studijama žurnalistike ili prava što je, kako kaže, čest slučaj kod tih studenata.

- Pitanje je kako će medicinari i studenti tehničkih fakulteta delovati unutar svoje struke bez poznavanja srpskog jezika. Svi u sistemu obrazovanja u Srbiji obilato koriste stranu literaturu, pa se pod takvim uticajima stranih jezika često zaboravljaju ili krše načela srpskog jezika - kazao je Tanasić i dodao da vrhunski eskperti u oblasti medicine imaju velikih problema da običnom narodu predstave otkrića ili zakonomernosti aktuelne pandemije virusa covid 19 zbog nepoznavanja srpskog jezika.

Tanasić napominje da ti lekari istraživači nešto govore, ali niko nema pojma šta su hteli da kažu.

- Naslušali smo se internacionalnih termina iz stranih jezika bez adekvatnog prevoda. Običnom svetu takvi termini ništa ne znače. Izučavanje srpskog jezika studenata medicine u velikoj meri bi olakšaalo njihovu profesionalnu komunikaciju, ali i komunikaciju sa pacijentima - kazao je Tanasić i dodao da studenti ne bi bubali gramatiku na dodatnim časovima srpskog jezika po nekim programima predviđenim za 7. ili 8. razred osnovne škole, već bi poboljšavali svoju pismenost i savladavali neke činjenice u vezi sa sluuzbenim jezikom u Srbiji.

Kako kaže srpski jezik u pisanoj formi postoji već hiljadu godina i predstavlja vrhunska dostignuća svetske kulturne baštine.

- Čini mi se ponekad da ljudi koji odlučuju o srpskom jeziku i njegovom mestu u obrazovnom sistemu nemaju puno informacija o našem pisanom blagu - kazao je Tanasić.

Osvrćući se na predlog predsednice Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji, Jasne Vojnić, da se hrvatski jezik uvede u službenu upotrebu u Vojvodini Tanasić kaže da je reč o veoma neozboljnom zahtevu.

- Srbija je uredila manjinska jezička prava u skladu sa evroskim standardima. Ta prava se i ostavaruju. Hrvatska nacionalna manjina u skladu sa zakonom koristi svoj jezik tamo gde ona predstavlja neku značajniju skupinu. Zakonski prag da bi se neki jezik prihvatio u službenu upotrebu je 15 procenata stanovništva na određenoj teritoriji. Hrvatska manjina u Srbiji ni u jednom mestu nema 15. procenata stanovništva, a na područiju grada Subotice je hrvatski jezik u službenoj upotrebi - kazao je Tanasić i naglasio da je Srbija izašla u susret hrvatskoj manjini što se tiice jezika i preko evropskih standarda.

On upozorava da bi se svašta dogodilo kada bi srpska manjina u Sent Andreji zatražila da se na teritoriji Budimpešte srpski jezik stavi u službenu upotrebu.

- Naravno da niko ne bi prihvatio takav predlog. Predložio bih jasni Vojinić da analizira kako Srbi u Hrvatskoj uživaju svoj jezička prava. U Hrvatskoj treba da živi trećina stanovništva neke manjinske zajednice u nekom mestu da bi imala pravo na sluužbenu upotrebu svog jezika - kaže Tanasić.

(Telegraf.rs)