Mogla je da hrani Srbiju: Vojvodina ostaje bez pašnjaka, za pola veka nestalo 50% travnatih površina

Travnata staništa se drastično smanjuju pre svega usled njihovog preoravanja

Ukoliko se nastavi uništavanje pašnjaka i drugih travnih staništa u Vojvodini, moguć je nestanak nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica kao što su velika droplja i orao krstaš, piše Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE).

Preporučujemo

Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokazali su da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode "Pašnjaci velike droplje" i "Okanj bara". DZPPS je ukazalo da je rezervat prirode "Pašnjaci velike droplje" na severu Banata jedno od najugroženijih zaštićenih područja u Srbiji. U tom kompleksu travnatih staništa žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije, a neke od njih su veoma ugrožene, piše 013.info.

- Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji - navodi DZPPS.

Istraživanje VOICE-a je pokazalo da se travnata staništa drastično smanjuju pre svega usled njihovog preoravanja. Pored zemljoradnje, nestanak travnih staništa u Vojvodini izazivaju i izgradnja ribnjaka, iskopavanje mineralnih sirovina, skidanje i paljenje vegetacije, izgradnja infrastrukturnih objekata. 

Popis poljoprivrede iz 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena: bilo ih je 177.000 hekatara, a 2012. 86.000. U Upravi za poljoprivredno zemljište tvrde da je samo u 2019. godini uništeno najmanje 50 hektara pašnjaka.

- Utvrđeno je da je preorano 10 hektara pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, 21 hektar u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu - rekao je direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede Branko Lakić.

Istraživanje VOICE je pokazalo da je bilo i preoravanja oko 40 hektara pašnjaka unutar Specijalnog rezervata prirode "Okanj bara", koji se nalazi na teritoriji opštine Novi Bečej. U DZPPS tvrde da nestanak travnatih staništa u Vojvodini direktno utiče na opstanak poslednje populacije orla krstaša, te velike droplje u Srbiji.

Po "Crvenoj knjizi ptica Srbije" iz 2019, populacije obe vrste na području Srbije ocenjene su kao kritično ugrožene, te im preti najveća opasnost od izumiranja. Te vrste su i na "Crvenoj listi ugroženih vrsta" Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

- U poslednje tri decenije prošlog veka, kada je krstaš intenzivno istraživan, brojnost mu je padala od 16-24 para do 2-3 para. Već tada se uglavnom koncentrisao samo na šire područje Fruške gore i na Deliblatsku peščaru, i to isključivo zbog otvorenih travnih staništa na ova dva lokaliteta. Da nije travnih staništa na kojima krstaš lovi, sasvim sigurno bi ova vrsta prestala da se gnezdi u našim krajevima - rekao je Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Dodao je da je početkom 20. veka u Vojvodini živelo više od 1.000 velikih droplјi, a da je danas preostalo samo osam jedinki. Zbog lošeg gazdovanja i održavanja pašnjaka, Ministarstvo poljoprivrede, na inicijativu nekoliko vojvođanskih udruženja stočara, ubrzano priprema predlog zakona kojim bi se regulisala kontrola pašnjaka i odgovornost za njihovo održavanje i korišćenje. Kako piše VOICE, zakon bi mogao da bude usvojen u narednih nekoliko meseci.

(Telegraf.rs)