U Vranje nema laganje - 100 kila svinja, 200 kila mast, plus čvarci: Ovo objašnjavaja zašto je baš tamo nastala legendarna srpska izreka (FOTO)

Ovih dana u našoj zemlji tradicionalno se kolju svinje

Spremanje svinjskog mesa za zimu, poznatije kao svinjokolj, jedan je od poslednjih sezonskih poslova pred odmor i mirovanje na selu, ali moglo bi se reći i jedina moba koja se zadržala sve do danas na jugu Srbije.

Naime, ovako zahtevan posao, ne može se obaviti bez pomoći komšiluka, najbliže rodbine i prijatelja. Ovogodišnji svinjokolj počeo je negde oko Đurđica, sredinom novembra, sa prvim hladnim danima, posle neuobičejeno tople jeseni.

U Poljanici kod Vranja, području koje uz administrativnu liniju sa KiM obuhvata 22 sela, ovih dana vrvi od ljudi, naročito za vikend, kada mnogi iz grada dođu da pomognu roditeljima ili prijateljima oko klanja svinja.

Pravljenje čvaraka, Foto S.Tasić

To je prilika za druženje uz sveže meso i vruću rakijiu, koja je glavni energent tokom boravka na otvorenom za sve one koji učestvuju u svinjokolju. Novica Cvetković i njegova supruga Veneta iz Vlasa u Poljanici, među prvima su krenuli sa ovim sezonskim poslom.

Klanje svinja, Foto S.Tasić

- Vepra od 200 kila smo kupili i krenuli u odvajanje mesa koje je za sušenje, zatim, slanine koja se topi u mast i iznutrica, koje moraju brzo da se pojedu, jošu toku dana.

Ono što ostane nakon topljenja slanine su čvarsci, od kojih se na jugu Srbije posle dosta dinastanja i prženja, dobija specijalitet sprža. Nama danas, kao i uvek oko ovog posla pomažu komšije, a mi njima vraćamao dug kad oni kolju tovljenike. Ovo je pored slava jedna od retkih prilika da se družimo, jer nam se život sveo na posao i obaveze - ukazuje Novica.

Svinjokolj, Foto S.Tasić

Prve parčiće mesa koje „majstori“ skinu sa svinje, a obično su to komšije koje znaju da odrade ovaj posao, daju domaćici koja kreće da meso sprema za ručak, kada se očekuje da glavne obaveze oko svinja budu završene.

Domaćica Veneta je za majstore i komšiluk sa posebnom pažnjom spremala svinjetinu.

Posle klanja sledi tranžiranje, Foto S.Tasić

- Meso sam naseckala na sitne kockice, dinstala i pržila u svinjskoj masti, dodala alevu papriku i so. Veoma je ukusno, jer je meso sveže, dinstano je dugo na tihoj vatri. Muškarci su sve poslove napolju završili. Sad ulazimo unutra, u pomoćnu prostoriju pored kuće, tu je kazan gde će se topiti mast, sto je već postavljen. Uz ovako jako meso obavezno ide kupus salata, ljute papričice ili neka kisela zimnica. Momci su se napolju smrzli, sad je red da se okrepe uz toplo jelo u vruću rakiju - kaže Veneta.

Domaćini se ponose svojim umećem, Foto S.Tasić

U susednim dvorištima, oni koji su svinje zaklali ranijih dana već prave spržu. Kao i kod ajvara, svaka kuća ima neku svoju tajnu spremanja. Iako svi spremaju spržu na gotovo isti način, sve ispadnu različite i svaka će vam domaćica reći da je njena sprža najbolja u selu. Muškarci su oko svinja odradili najveći deo posla, sad nastupaju žene.

One su glavne oko kazana u kome se topi mast i pravi sprža. Dalibor Ilić iz Vranja, u Poljanici poznat po branju pečuraka i nalaženju džinovskih vrganja, došao je da pomogne Cvetkovićima, a i ostalim komšijama.

Odmor nakon velikog posla, Foto S.Tasić

Ovde se smatra da svaki muškarac mora da zna da obezbedi hranu za svoju porodicu, ne samo da je zaradi, nego i da kao u vreme svinjokolja ume da zaklanu svinju sredi, tačnije odvoji meso od kostiju, slaninu i ostalo. Za to vreme uz jelo kreće priča, pesma i brojne šale. Svako tvrdi da je njegova svinja najbolja, najveća i da je izvukao najveću korist od nje.

Najbolje je sveže isrženo meso, Foto S.Tasić

Sva je verovatnoća da je jedne takve večeri, nekada davno nekom strancu na jugu Srbije zapala za oko nesrazmera između zaklanih svinja i ono što je od njih ispalo u svinjokolju. Tako je verovatno nastala čuvena izreka „U Vranje nema laganje, 100 kila svinja, 200 kila mast, a plus čvarci“.

U svinjokolju učetvuju i žene, Foto S.Tasić

- Svi pričamo kako nećemo moći da pojedemo mast, meso, spržu. Kako ima puno, ali sve brzo ode već do marta. Posle dva dana udarničkog rada oko mesa, ono koje smo usolili i ostavili ide u pušnice da se suši i dimi. Tek kada i to završimo, možemo da kažemo da ćemo odmarati i u dugim zimskim večerima uz suvo meso, kiseo kupus i rakiju - kaže Novica.

VIDEO: Dok je Srbima meso "svetinja", Kinezi s njime gađaju

(S. T.)