Ugroženo prelepo Labudovo jezero, važna prirodna zona Srbije

Poseban fenomen Labudovog okna su zimska jata ptica

I ako je lokalitet Labudovo jezero kod Deliblatske peščare u međunarodnoj legislativi, odnosno u međunarodnom zakonu prepoznato kao važna zona ptica, biljaka i leptira, ovo područje je ipak prepušteno nemaru.

Šta tačno znači kada vam vrana dođe na prozor i da li baš uvek nosi "crne vesti"?

Preporučujemo

Ornitolozi su organizovali posmatranje ptica na ovom lokalitet u jugoistočnom Banatu, te je protekli vikend bio u znaku ptice.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije radi na izradi predloga Plana upravljanja i popularisanju vrednosti ovog mesta, jer je reč o plavnom području uz Dunav koje je prepušteno nemaru.

Od 2006. godine je prepoznato i kao važno vlažno područje u okviru Ramsarske konvencije. Zaštitari tvrde da nepostojanje zakonskog upravljača na dve trećine njegove teritorije predstavlja najveći identifikovani problem na području Labudovo okno, piše Danas.

- Iako uživa međunarodne kategorizacije IBA, IPA, PBA, Ramsar, 4.000 hektara područja je bez adekvatne zakonske zaštite, dok JP "Vojvodinašume" upravlja sa jednom trećinom ovog područja. Krivolov, odnosno lovokrađa, identifikovan je kao najveći ugrožavajući faktor. Posebno se vezuje za desnu obalu Dunava, gde se vrši nelegalan lov ptica vodenih staništa. Ribokrađa i prekomerni ribolov takođe su prepoznati kao faktori ugrožavanja - objašnjava rukovoditeljka projekta "Unapređenje zaštite IBA Labudovo okno" Ana Vuletić.

Labudovo okno nastanjuje preko 68 biljnih vrsta, 1.200 vrsta zglavkara, 50 vrsta riba, 22 vrste vodozemaca i gmizavaca, 250 vrsta ptica i 39 vrsta sisara. Ovaj prostor je značajno stecište ptica močvarica, gnezdilište vrsta ugroženih na celoj planeti, hranilište brojnih retkih i ugroženih vrsta i najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji.

Poseban fenomen Labudovog okna su zimska jata ptica. U toku zimskog perioda na Labudovom oknu boravi oko 80.000 gusaka, pataka, labudova, gnjuraca, ronaca, galebova, čaplji i raznih drugih močvarica.

Stalne promene linije obale, odronjavanje lesnih odseka, stvaraju uslove za gnežđenje lasti bregunica, a njihova kolonija jedna je od najvećih u Evropi.

(Telegraf.rs)