Prosvetni radnici će sa 65 godina morati u penziju

Kada je reč o Predlogu zakona o visokom obrazovanju, predviđeno je da je uslov za rangiranje za upis u narednu studentsku godinu na teret budžeta bude 48 ESP bodova

Zaposleni u prosveti moraće sa 65 godina života da idu u penziju, poslednju reč u imenovanju direktora škole davaće ministar prosvete, a uvodi se jedinstveni obrazovni broj učenika, samo su neke od novina koje predviđa predlog Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

Ministar prosvete: Ima prostora za dogovor sa prosvetnim radnicima

Predlog zakona danas je u Skupštini Srbije poslanicima predstavio ministar prosvete Mladen Šarčević koji je rekao da su nova zakonska rešenja temelj kvalitetnom obrazovanju, da se obrazovanje uskladi sa razvojem društva.

Predlogom je predviđeno povećanje odgovornosti, efikasnosti, ali i ekonomičnosti svih koji učestvuju u obrazovnom sistemu.

Ministar je rekao da se predlogom zakona proširuje autonomija nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika uz definisanje odgovornosti, kao i da je predviđeno veće uključivanje roditelja u rad škole, ali da su predviđene i vaspitno-dispciplinske mere, društveno koristan i humanitarni rad.

On je podsetio da je reč o sistemskom zakonu koji je definisao ključne kompentencije za celoživotno učenje, kao i vrednovanje rada zaposlenih u prosveti.

Predlogom je predviđeno i uvođenje postupnosti prilikom oduzimanja licence nastavnicima, kao i visoke kompentencije u izboru direktora, čije imenovanje će na kraju ministar da verifikuje.

- Do sada je to bilo da samo ministar potpiše izbor direktora. Definisano je i razrešenje direktora, a predviđeno je malim procentom da obavlja posao u nastavi - naglasio je ministar.

Šarčević je dodao da u visokom obrazovanju možda ima smisla da se produžava radni vek nastavnika, ali da u osnovnim i srednjim školama to nema smisla te će nastavnici morati sa 65 godina da idu u penziju. U prosvetnom sistemu je danas takvih oko 900 nastavnika, podsetio je on.

Kada je reč o Predlogu zakona o visokom obrazovanju, predviđeno je da je uslov za rangiranje za upis u narednu studentsku godinu na teret budžeta bude 48 ESP bodova.

Takođe, taj akt predviđa formiranje Saveta poslodavaca na svakoj visokoškolskoj ustanovi, kako bi se uspostavila veza visokog obrazovanja i privede.

Šarčević je rekao da je predlogom zakoma predviđeno uvođenje industrijskog predavača, ali i memnadžera na univerzitetu.

- Rektor, dekan bira se na tri godine da mogućnošću jednog produženja - naglasio je ministar.

Predlogom zakona o visokom obrazovanju značajno unapređuje sistem akreditacije kroz osnivanje Nacionalnog tela za akreditaciju, uvode novi standardi, kao i postupak žalbe i procedure za izdavanje dozvole za rad i upis studenata tek nakon završene akreditacije.

(Telegraf.rs/Tanjug)