Statistika govora mržnje u Hrvatskoj: Jača nacionalizam, mladi "Za dom spremni", Srbi osuđeni na asimilaciju ili iseljenje

Već četvrtu godinu zaredom raste broj slučajeva govora mržnje i netolerancije, poziva na nasilje i istorijskog revizionizma, pri čemu su najčešće mete pripadnici manjina i ranjivih skupina, pre svega Srbi

Da je ustaštvo u Hrvatskoj postao državni projekat, a da među mladima jača nacionalizam u obliku veličanja ustaškog režima, kao i da su Srbi glavna meta uvreda, pretnji, govora mržnje i nasilja koje je motivisano mržnjom, pokazao je izveštaj Saveta Evrope, ali i bilten Srpskog narodnog veća.

Titova jahta Galeb postaje muzej na vodi u Rijeci: Hrvati u ovaj projekat ulažu 5,4 miliona evra

Preporučujemo

Prema njemu, već četvrtu godinu zaredom raste broj slučajeva govora mržnje i netolerancije, poziva na nasilje i istorijskog revizionizma, pri čemu su najčešće mete pripadnici manjina i ranjivih skupina, pre svega Srbi.

Predstavljajući Bilten, njegova autorka Tamara Opačić navela je da su ranije zabeležena 393 događaja koji uključuju etničku netrpeljivost, reviziju i negiranje istporijskih događaja, kao i uvrede, pretnje, fizičke napade i govore mržnje usmerene protiv Srba u Hrvatskoj, za razliku od 2016. kad ih je bilo 331.

- Taj rast ipak nije toliko drastičan kao na prelazu iz 2015. u 2016. godinu, kad je iznosio 57 posto. To je bila posledica šovinističke predizborne kampanje Tomislava Karamarka i desnog krila HDZ-a, čije efekte osećamo do danas - rekla je ona za portalnovosti.com.

Pored sportskih stadiona na kojima je govor mržnje postao uobičajena pojava, dokazuje to i preko 35 hrvatskih gradova i mesta u kojima su uočeni grafiti s fašističkim, ustaškim simbolima, ali i oni kojima se direktno poziva na ubistvo Srba. Zabeleženo je 11 fizičkih napada, što je manje nego 2016. godine, kad ih je bilo 16, kao i 30 oskrnavljenih objekata u vlasništvu Srba i njihovih institucija, pre svega SPC-a.

- Opasno je da su elementi etničke netrpeljivosti i revizionizam i dalje prisutni u medijima i izjavama javnih osoba. Radi se o preko 50 izjava, mahom političkih funkcionera od najnižeg lokalnog nivoa, pa sve do vrha vlasti. Ranije su održana i 52 javna događaja s antisrpskim predznakom, od kojih je najmanje sedam organizirala proustaška Autohtona - Hrvatska stranka prava Dražena Keleminca - rekla je i podsetila na aktivnosti udruženja "U ime porodice" Željke Markić, koja je pokušala da obustavi finansiranje nedeljnika Novosti i najavila antimanjinski referendum za koji se sada prikupljaju potpisi.

Kako je objasnila Tamara Opačić, upravo su nakon takvih događaja srpskim institucijama i njihovim predstavnicima pristizale pretnje i uvrede, konkretnije njih 107 u prethodnoj godini. Izrazila je strah da ni ove godine neće biti pozitivnog pomaka, ilustrijući to najnovijom referendumskom kampanjom.

Ona je upozorila i na negativne odluke Vlade, kao što je legalizacija korišćenja ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ u javnom prostoru.

Nina Čolović, autorka dela Biltena koji se odnosi na upotrebu tog pozdrava na društvenim mrežama, objasnila je da su na četiri Facebook-stranice, na kojima se taj ustaški pozdrav najčešće koristi, zabeležena takva 11.309 komentara.

- Pri tome ih je tek 849 ili 7,5 posto korisnika osudilo njihovu upotrebu ili se prema njima nije jasno odredilo. Najveći porast komentara sa ‘Za dom spremni’ primećen je u avgustu oko obeležavanja Oluje, i u septembru pre preseljenja spomen-ploče pripadnicima HOS-a iz Jasenovca u Novsku - rekla je i naglasila da se u 206 komentara ZDS pojavljuje zajedno s rečima ‘Oluja’ ili ‘traktor’, što priziva progon i stradanje srpskog civilnog stanovništva 1995.

- Među pretnjama nasiljem Srbima, Jevrejima, Romima, muslimanima i izbeglicama 10.8 posto komentara sadrži neku varijaciju pojmova ‘Srbi’, ‘Pupovac’ ili ‘Bilten’ u negativnom smislu - rekla je ona.

Linta je ranije za Tanjug istakao da se iz izveštaja nedvosmisleno vidi da vlast u Hrvatskoj retko osuđuje govor mržnje i da pravosuđe i policija ne primjenjuju i onako blage zakonske odredbe protiv govora mržnje i nasilja motivisanog mržnjom.

- U Hrvatskoj je postalo sasvim uobičajno od devedesetih godina crtanje grafita sa nacističkim i ustaškim simbolima i pisanje antisrpskih poruka, kao i nekažnjena upotreba ustaškog pozdrava ''Za dom spremni'' - kazao je Linta i dodao da Hrvatska vodi politiku čiji je stvarni cilj da preostali Srbi izaberu jednu od dve opcije tj. ili asimilaciju ili iselenje.

(Telegraf.rs)