Dete od 4 godine leži u bolnici bez roditelja: "Borimo se da to promenimo, deca su istraumirana"

Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Shutterstock

Zakonsko rešenje prema kojem deca do 15. godine u bolnicu mogu u pratnji roditelja samo ako za to postoje indikacije, sablažnjava roditelje od prvog dana kada je ova odredba usvojena u novijem Zakonu o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske.

Prema ovoj odredbi, dakle, čak i veoma mala deca koja moraju na bolničko lečenje, imaće pratnju roditelja isključivo ako za to postoje takozvane medicinske indikacije o kojima odlučuju ljekari, a nikako zdrav razum i elementarno ljudsko pravo deteta da u trenucima bolesti roditelji budu uz njih.

Sa ovim se slaže Jelena Bjelica, predsednica Udruženja "Moje dete" iz Banjaluke koja kaže da je ova organizacija odavno podnela inicijativu sa zahtevom za izbacivanje ove odredbe iz zakona, ali da na nju još nikada nije dobila odgovor. Bjelica napominje da je onaj ko je smislio da se detetu može uskratiti roditeljska briga kada je toliko bolesno da mora u bolnicu, katastrofalno pogrešio.

"Ko su ti ljudi koji odlučuju da detetu ne treba pratnja? Kakve su medicinske indikacije koje odlučuju o tome da dete ne treba da ima pratnju? Kada detetu ispadne zub i tada mu treba majka, a kamoli kada ima virozu ili gori od visoke temperature, kada povraća. Tada mu naročito treba majka. Da meni neko kaže da ja nisam potrebna svom detetu u blonici? Meni je to strašno", kaže Bjelica.

Objašnjava da su joj majke koje se javljaju u organizaciju preko grupe i društvenih mreža više puta negodovale zato što su im zabranili da sa decom "leže" u bolnici.

"Dešava se da porodični lekar procieni da detetu ne treba pratnja i da prosto ne daju uputnicu za majku. Znate li koliko je traumatično za dete od četiri ili pet godina da ga bolesnog ostave bez majke među gomilom ljudi u bolnici? Bolnice su nam pune, a po dve sestre imate na celom odeljenju. Ko može da garantuje da će dete imati brigu kakvu bi imalo da je majka uz njega? Ipak je majka ta koja će meriti temperaturu, paziti na terapiju i bezbednost deteta", kaže Bjelica.

Priča da su joj žene koje se javljaju pričale da su im deca dane preplakala u bolnici, da su se vratila kući istraumatizovana, a neka u još gorem stanju nego što su otišla.

"Dete ne može da bude dobro niti reaguje na terapiju ako je samo i uplašeno u bolnici. U ovom trenutku vlada neka epidemija gripa i svima su zabranili da ostaju sa decom u bolnici. To je strašno za tu decu. Nikakve logike nema i ne možemo da shvatimo zašto nam ne daju da budemo uz svoju djcu kada smo im najpotrebniji", priča Bjelica.

Osim toga, priča ona, dešava se da se i proceni da majka može  da ostane sa detetom, a da onda bolnica naplati ležanje majci, iako to ne bi smelo da se radi.

"Zaista je smešno kako se sve to radi u praksi. Postoje roditelji koji nemaju uputnicu i ne mogu da ostanu sa decom. Drugi dobiju uputnicu i ostanu sa decom, a onda im naplate ležanje. Koliko je zabuna napravio taj zakon, to je neverovatno. Postoje i lekari koji tvrde da roditelji mogu da budu samo sa decom do šest godina, što takođe nije tačno. Zapravo se sve svede na kraju na to da oni procene koja će se majka svađati sa njima, a koja neće, pa tako i postupaju", kaže Bjelica.

Kaže da su pre godinu dana uputili inicijativu prema Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali da im se zvanično nisu obratili. Kaže da su preko medija dobili odgovor da se radi o komplikovanoj proceduri.

"Tražili smo da se medicinska indikacija izbaci iz zakona, da ne zbunjujemo ljude, da se ne dopušta procenjivanje da li roditelji da ostanu sa decom u bolnici, nego da ostane samo da sva deca do 15 godina imaju roditeljsku pratnju", kaže Bjelica.

Ističe da neće odustati od borbe da se ova, kako kaže, diskriminatorna odredba, izbaci.

U komentarima koje su mame ostavile na stranici ovog udruženja vidljivo je da su imale različita iskustva. Jedna mama je ispričala da su joj dozvolili da bude uz bebu i da nije imala drugih problema, a druga da su je pustili da bude uz jednu bebu, ali uz drugu nisu, i da je doživela brojne neprijatnosti sa osobljem bolnice. Treća govori njeno dete koje ima poteškoće u razvoju, nisu redovno obilazili jer jednostavno nemaju dovoljno radnika.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske su dali odgovor da inicijative za izmene zakona primaju i razmatraju u okviru predviđenih procedura. To podrazumeva i pribavljanje stručnih mišljenja, potrebne analize, odnosno sveobuhvatno sagledavanje razloga i opravdanosti za izmenu koja se traži ili predlaže, jer se na osnovu eventualnih pojedinačnih primera ili primedbi na ostvarivanje nekog prava ne može menjati nijedan sistemski zakon.

"Кada je u pitanju konkretno pravo koje pominjete, podsećamo da je ono upravo uvedeno sistemskim, novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao pravo na pratnju drugog lica, a koje podrazumijeva smeštaj uz dijete za jednog od roditelja, usvojitelja ili staratelja za decu mlađu od 15 godina, ukoliko postoje medicinske indikacije. Do tada je ovo pravo bilo regulisano samo pravilnikom Fonda zdravstvеnog osiguranja Republike Srpske, a starosna granica deteta je bila šest godina. Osiguranicima su, stoga, ovim Zakonom data veća prava, na osnovu analiza i konsultacija sa stručnom javnošću i udruženjima pacijenata, u procesu pripreme i donošenja Zakona, u interesu dece kao krajnjih korisnika usluge", smatraju u ovom ministarstvu.

Pravo na bolovanje mora biti duže od 15 dana

Inače, ovo udruženje tražilo je i proširenje prava na bolovanje roditelja u Republici Srpskoj u interesu zaštite prava deteta i stabilnosti porodice.

Bjelica govori da je rešenje da roditelj deteta mlađeg od 15 godina zbog njegove bolesti može biti na bolovanju svega 15 dana godišnje besmisleno, nepravedno i nedovoljno. Ovo zato što praksa pokazuje da se deca, pogotovo ona u predškolskom uzrastu i u prvim razredima osnovne škole, tokom godine razbole više puta, što zna da premaši zadatu cifru od 15 dana.

Deca imaju viroze, grip i prehlade, boginje, stomačne viruse i brojne druge bolesti koji zahtevaju da roditelj bude uz njih, jer takvi ne mogu ni u školu ni u vrtić.

Situacija se zbog toga usložnjava ako je sve to u toku jedne godine trajalo više od 15 dana, pa roditelj nema pravo na bolovanje, bez obzira na to što dete još nije ozdravilo.

(Telegraf.rs/Moja Hercegovina)