Prošlo je tri godine otkako je na Zagreb pao opaki dron: I dalje se ne zna čiji je

I. N.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Tanjug/HINA/Admir Buljubasic

Da današnji dan 2022. godine, oko 23 sata, na Zagreb je pao opasni dron, koji je preleteo Rumuniju i Mađarsku i srušio se u blizini Studentskog doma "Stjepan Radić". Snažno podrhtavanje tla uznemirilo je stanovnika. Mislili su da je potres, a onda je na desetine vatrogasnih vozila projurilo Savskom ulicom u Zagrebu. Govorilo se da je eksplodirao gas. A onda su se pojavili i prvi snimci na društvenim mrežama gde se vidi kako nepoznati objekat u plamenu leti iznad Zagreba, a potom strmoglavo pada ka zemlji, podseća 24sata.

Tad nepoznati objekat, a potom identificikovan kao izviđačka bespilotna letelica Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje, pala je tačno na malu zelenu površinu između Studentskog doma, gde je bilo na hiljade studenata, i parkinga, na kojem su bile stotine automobila, gde je oštećeno njih oko 40.

Nadomak toga se nalazi i noćni klub, u kojem je takođe bilo stotinu ljudi. Samo pukom srećom niko nije stradao.

Ubrzo nakon nesreće stigla je i vojska. Počeli su da ograđuju teren, ali je, kako piše 24sata, vladala potpuna neorganizacija. Hitne službe nisu imale nikakve informacije, policajci su vikali na okupljene građane da je mesto sad radioaktivno i da se maknu. Krhotine letelice bile su po celom terenu. Čak su završile i na udaljenom savskom nasipu.

"Javne i državne službe nisu davale nikakve informacije kako bi umirili javnost. Vladao je potpuni haos", piše 24sata.

Vlada se o svemu oglasila tek 12 sati nakon pada. I to s nekoliko rečenica. Poručili su da su sve nadležne službe uključene u istragu, da je letelica bila vojnog tipa i da je došla iz vazdušnog prostora Mađarske brzinom 700 km/h na visini od 1.300 metara.

Tokom pada drona otvorila su se i dva padobrana, a ATJ Lučko i policija su izašli na teren i tražili drugi padobran koji je završio na Jarunu. Pojavile su se informacije, pre nego što se znalo da je bespilotna letelica, da navodno postoje i ljudi koji su bili u tad nepoznatom objektu. Američki analitičar Tajler Rogovej identifikova je letelicu i izjavljuje kako je najverovatnije bila reč o Tupoljevu Tu-141 iz sovjetskog vremena, što je potkrepljeno ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvezde pronađene na razbacanim krhotinama u blizini mesta udara.

Prve konkretne informacije o velikom incidentu došle su tek sutradan. Tad je rečeno i da je u letelici bila bomba. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao kako je dron nosio bombu s 40 kilograma eksploziva.

Saznalo se i da je ušao je u rumunski vazdušni prostor oko 23.23 sata, gde su ga posmatrale rumunske vazdušne snage. Kroz Rumuniju je leteo tri minuta. Potom je dron nastavio da leti kroz mađarski vazdušni prostor sledećih 40 minuta, gde ju je posmatralo i Mađarsko ratno vazduhoplovstvo.

Naposletku je dron ušao u hrvatski vazdušni prostor. Nikome nije jasno kako je bespilotna letelica preletela dve zemlja NATO-a, a da niko nije reagovao.

"Na to pitanje se ni danas ne zna odgovor. Ne zna se ni ko je lansirao letelicu niti kako je završila u Hrvatskoj. Nije jasno ni kako hrvatske službe nisu pravovremeno reagovale. Pojavile su se informacije da su dron greškom lansirali Ukrajinci, ali to nije potvrđeno", piše 24sata.

Nije ukrajinski, nije ruski...

Savetnik ukrajinskog ministra odbrane Markijan Lubkviski u izjavi hrvatskim medijima demantovao je da bespilotna letelica pripada Ukrajini. U naknadnom odgovoru na pisanje ruske novinske agencije TASS, Državna služba za specijalne komunikacije Ukrajine takođe je utvrdila kako dotični UAV poseduju i ruske i ukrajinske oružane snage.

Međutim, prema njima, ukrajinske verzije bespilotnih letelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske imaju oznaku crvene zvezde. Ruska ambasada u Zagrebu takođe je demantovala vlasništvo nad srušenom letelicom rekavši da je "dron proizveden na području Ukrajine" i da ruske oružane snage takve bespilotne letelice nisu koristile još od 1991. I sad, tri godine nakon haosa, 24sata postavilo im je pitanje da li postoje informacije o svemu tome.

"Možemo vas izvestiti da su saznanja utvrđena istragom o padu letelice prezentovan javnosti na konferenciji za novinare održanoj u Županijskom državnom tužilaštvu u Zagrebu 13. aprila 2022, na kojoj su učestvov ali i predstavnici Oružanih snaga RH koji su bili uključeni u istragu. U skladu s navedenim, obaveštavamo vas da novih informacija o događaju nemamo", poručili su iz MORH-a.

Navedenom istragom nije previše novoga otkriveno. DORH je istragom utvrdio da je dron bio naoružan aviobombom, ali u njemu nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a. Na fragmentima tela aviobombe i delovima letelice nisu detektovani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva ni drugih eksplozivnih materija. Uzrok pada bespilotne letelice je narušeni sled automatskog sletanja u delu prilikom aktiviranja glavnog padobrana.

"Jednostavno nije bilo mehaničke veze između same letelice i glavnog padobrana. To znači da je s visine od 1700 metara iskliznula iz padobrana", rekao je glavni vojni vazduhoplovni istražitelj, brigadir Mario Počinok na tadašnjoj konferenciji za novinare. I to je bilo to od istrage. Kasnije je bivši ministar odbrane Mario Banožić rekao da se još vodi istraga DORH-a, ali su ga oni ubrzo demantovali.

"Na navedenoj konferenciji je županijski državni tužilac odgovorio na pitanja novinara vezano uz ulogu i postupanje ovog državnog tužilaštva povodom navedenog događaja. Budući da se taj događaj ne dovodi u vezu s počinjenjem nekog krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti, to Vas upućujemo da se s delom Vašeg upita koji se ne odnosi na postupanje ovog državnog tužilaštva obratite drugim nadležnim državnim telima", rekli su iz DORH-a za 24sata.

I dok sve institucije u Hrvatskoj ćute, zamenik glavnog sekretara NATO Boris Ruge jedini je nešto otkrio. I to dok je bio u poseti Hrvatskoj. Pred Saborom je izjavio kako je “bila to tehnička nezgoda” i da “to nije bio napad Rusije na Hrvatsku”.

(Telegraf.rs)