Zagreb: U 20 škola počinje primena programa prevencije vršnjačkg nasilja
U 20 zagrebačkih osnovnih škola ovog meseca počinje primena programa prevencije vršnjačkog nasilja "Za sigurno i podsticajno okruženje u školama", koji sprovodi Grad u saradnji s UNICEF-om i Savetovalištem Luka Ric, najavila je danas zamenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec.
Istakla je da je reč o programu koji je prošao evaluaciju i dokazano smanjuje pojavnosti vršnjačkog nasilja u školama. U sedam osnovnih škola je u pilot fazi, a ovog meseca počeće se sa sprovođenjem u njih 20.
"Cilj Grada Zagreba je pružiti svim zagrebačkim školama trajnu podršku u borbi protiv vršnjačkog nasilja", poručila je Dolenec.
Sastavni deo projekta je i snaženje kapaciteta "Savetovališta Luka Ric", dodala je, koje ima iskustvo rada s decom koja pokazuju rizično ponašanje, a u sklopu projekta postaće trajno mesto izvrsnosti i podrške školama.
Rukovodilac Odeljenja za zaštitu dece Kancelarije UNICEF-a za Hrvatsku Martina Tomić Latinac rekla je da je taj program UNICEF sprovodio od 2003. do 2012. u više od 300 škola, a sada su ga u saradnji s Gradom Zagrebom i "Savetovalištem Luka Ric" izmenili kako bi odgovarao na savremene potrebe dece i roditelja, pa su edukovali nove stručnjake.
Tomić Latinac je istakla da se program zasniva na načelu "odgovor cele škole", prepoznajući da škola ne može sama da odgovori na sve probleme , pa je nužno uključivanje i drugih učesnika.
Rekla je da je jedna od najvažnijih vrednosti programa da školi donose spoljnog stručnjaka - mentora koji vodi i osnažuje učitelje i priprema ih za rad s decom i roditeljima. Osnažuju i decu "promatrače", jer je istraživanje pokazalo da 60 posto dece u Zagrebu kaže da im je jako žao kad vide da njihovi vršnjaci trpe nasilje, da bi rado pomogli, ali ne znaju kako.
Rezultati istraživanja o tradicionalnim oblicima vršnjačkog nasilja (telesno i verbalno) pokazali su da je među učenicima osnovnih škola najučestalije verbalno nasilje - doživelo ga je 75 posto anketiranih, a gotovo 60 posto ih priznaje činjenje verbalnog nasilja i to najčešće u obliku ogovaranja i ismejavanja.
Kada je u pitanju izloženost elektronskom nasilju, najčešći oblici kojima su izloženi učenici u osnovnoj školi bilo kao žrtve ili počinitelji, odnose se na ružno govorenje o nekome putem interneta ili poruka i isključivanje ili ignorisanje na društvenim mrežama, u aplikacijama za dopisivanje i/ili u čatu, a pojavnost elektronskog nasilja se značajno povećava nakon petog razreda.
Istraživanje je pokazalo i da su posledice izloženosti tradicionalnim oblicima vršnjačkog nasilja najčešće usamljenost, samopovređenost i suicidne ideje, a kao posledice izloženosti elektronskom nasilju izdvaja usamljenost i samopovređenost, prenela je Hina.
(Telegraf.rs/Tanjug)