Zatvor zastario za 238 građana: Zabrinjavajuća neefikasnost crnogorskih sudova za prekršaje

M. P.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Shutterstock

Za pet godina, od 2020. do kraja 2024. godine, u crnogorskim sudovima za prekršaje zastarelo je najmanje 18.636 predmeta, a 238 građana je izbeglo zatvorske kazne.

Osim zakonskog aspekta, ništa manja šteta za državu je nastala i u finansijskom pogledu. Na primer, samo Sud za prekršaje u Budvi je u 2024. godini naplatio ukupno 2.040.035 evra na ime novčanih kazni, troškova prekršajnog postupka i sudskih taksi za oko 19.000 predmeta u radu. Može se samo pretpostaviti koliko je budžet oštećen zastarom u poslednjih pet godina, pišu Vijesti.

Prema statistici, najviše zastara je bilo u radu podgoričkog suda za prekršaje, koji obuhvata odeljenja u Nikšiću, Danilovgradu i Prijestonici Cetinje. U periodu od 2020. do 2024. godine, u ovom sudu je bilo ukupno 15.058 zastarelih predmeta.

U 2020. godini, u Sudu za prekršaje u Podgorici, u redovnom (PP) postupku bilo je 842 zastare, dok je u izvršnom (IPS) postupku zastarevanje nastupilo u 997 predmeta, a zastarevanje izvršenja kazne zatvora zabeleženo je u pet predmeta.

U 2021. godini, već je uočen porast broja zastara, da bi u 2022. godini, u redovnom PP postupku bilo 1.127 zastara, dok je u izvršnom postupku, postupku zastarevanja izvršenja novčane kazne nastupilo u 1.467 predmeta, a zastarevanje izvršenja kazne zatvora u 21 predmetu.

"Izveštajnu 2024. godinu obeležio je znatno veći broj zastara u redovnom postupku u odnosu na prethodne godine – 3.255 predmeta. Razlog tome je što je Sud tokom cele godine radio sa manjim brojem sudija nego što je zakonom predviđeno, pa je u jednom predmetu postupajući sudija menjan nekoliko puta zbog dužih bolovanja sudija. Zastarevanje izvršenja novčane kazne nastupilo je u 1.753 predmeta, dok je zastarevanje kazne zatvora nastupilo u 55 predmeta", kazala je za TV Vijesti Nada Bjeković, predsednica Suda za prekršaje u Podgorici.

Od 2020. do 2024. godine, u Sudu za prekršaje u Bijelom Polju, sa odeljenjima u Beranama, Žabljaku, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Pljevljima i Rožajama, u prvostepenom postupku došlo je do zastare u 653 predmeta, a u izvršnom postupku zastarelo je ukupno 1.810 predmeta.

I u ovom sudu je primetan trend uvećanja broja zastara. Na primer, prema podacima iz Bijelog Polja, u 2020. godini zabeležena je zastara u 38 predmeta u prvostepenom postupku i 217 predmeta u izvršnom postupku. Četiri godine kasnije, broj zastara je gotovo dupliran: 2024. godine zabeležena je zastarelost u 194 predmeta u prvostepenom postupku i 435 predmeta u izvršnom postupku.

Alija Beganović, predsednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju, ističe da je broj zastarelih predmeta najmanji i potpuno zanemarljiv u odnosu na broj zastara predmeta u drugim sudovima za prekršaje.

"Većina, odnosno skoro svi predmeti u sudu su zastareli zbog nedostupnosti okrivljenih državnim organima i nepostupanja Uprave policije po izdatim naredbama ovog suda za dovođenje okrivljenih", objašnjava Beganović.

On ističe da izvršni postupci zastarevaju, a posebno kod pravnih lica, zbog nemogućnosti naplate kazne preko žiro-računa pravnog lica, jer sud odmah po formiranju predmeta dostavlja naredbu Centralnoj banci Crne Gore o blokadi žiro-računa pravnog lica, ali "zbog nepostojanja novca na žiro-računima pravnih lica, naredba se ne izvršava, a i kada dostavimo Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa CG, po rešenjima ovog suda za prinudnu naplatu se takođe ne postupa".

"U konačnom, nijedna zastara pred ovim sudom nije nastupila zbog neažurnosti suda, već je u svakom predmetu postupano, a zastare nastupaju zbog drugih procesnih razloga", kaže Beganović.

U Sudu za prekršaje u Budvi, sa odeljenjima u Ulcinju, Baru, Kotoru i Herceg Novom, od 2020. do 2023. godine bilo je ukupno 1.022 predmeta u kojima je nastupila zastarelost vođenja prekršajnog postupka, odnosno zastarelost izvršenja prekršajne sankcije, ističe predsednik Marko Đukanović.

"U prvostepenom prekršajnom postupku (PP referat) nastupila je zastarelost vođenja prekršajnog postupka u ukupno 507 predmeta, a u postupku izvršenja prekršajnih sankcija (IPS referat) nastupila je zastarelost izvršenja prekršajnih sankcija u ukupno 515 predmeta, od čega su zastarele svega tri zatvorske kazne. U odnosu na procenat predmeta koje je sud imao u radu za navedene četiri godine (74.170 predmeta) procenat predmeta u kojem je nastupila zastarelost iznosi 1,38%, a u odnosu na broj rešeni predmeta (53.150 predmeta) 1,92%", objašnjava Đukanović.

Analizom predmeta u kojima je nastupila zastarelost vođenja prekršajnog postupka, odnosno zastarelost izvršenja prekršajnih sankcija, prema Đukanovićevim rečima, došlo se do zaključka da je nastupanje zastarelosti rezultat okolnosti na koje postupajuće sudije uglavnom ne mogu objektivno da utiču.

"Najčešće se radi o nedostupnosti okrivljenih ili svedoka u postupku (prevashodno stranih državljana koji se ne procesuiraju u hitnoj proceduri), nepostupanju Uprave policije po naredbama za prinudno dovođenje, neurednom uručenju pošiljki za ličnu dostavu strankama u postupku od strane Pošte Crne Gore i sl. Ipak, u određenim slučajevima, koji su malobrojni, postoji osnovana sumnja da je došlo i do propusta u radu sudija, što će biti predmetom određenih postupaka koje ću kao predsednik suda inicirati u najskorijem periodu", dodaje Đukanović.

U ovom periodu, u Višem sudu za prekršaje Crne Gore, nastupila je zastara samo u jednom predmetu i to polovinom 2023. godine. Navedeni predmet primljen je u sud 7. decembra 2022. godine, a zastara je nastupila 9. marta 2023.

U Višem sudu za prekršaje ističu da je sudija u predmetu u kojem je nastupila zastara na nivou godine imao ukupno u radu 697 predmeta ili 174,25 odsto sudijske norme, što je posledica činjenice da je ovaj sud u 2022. godini sve do marta 2023. godine imao troje sudija manje od predviđenog broja.

Rad u ovom sudu organizovan je tako da se predmeti u kojima nastupa zastarelost postupka, u periodu od 15 dana od prijema u sud, daju u rad dežurnom veću bez odlaganja. Ta mera je rezultirala činjenicom da nema slučajeva zastare, sem navedenog predmeta.

Advokat Đukanović: Sudovi su preopterećeni

Advokat Željko Đukanović upozorava da sveukupni ambijent u kojem se te radnje vrše najneposrednije uzrokuje visok stepen opterećenosti prekršajnih sudova, a posebno frekventnost na putevima i svakodnevno učestale prekršaje na koje, kako kaže, "sudovi nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore".

"Zastarevanje predmeta je normalna posledica radnog procesa koji je pod velikim opterećenjem, a ako sudovi ne budu podneli odgovornost, onda ćemo se suočiti sa posledicama po same građane koji će izgubiti poverenje u pravosudni sistem i ovakav sistem prekršajnog postupka", kaže advokat Đukanović.

(Telegraf.rs)

Teme