Skejo tužio novinarku biltena Srpskog nacionalnog veća: Nazvala ga zloglasnim, sud stao na njenu stranu

M. P.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Tanjug/HINA/Mario Strmotić

Skejo tužio urednika i novinarku biltena Srpskog narodnog veća jer su njegovu ratnu jedinicu nazvali zloglasnom: Izgubio je na sudu

Marko Skejo, ratni komandant IX bataljona HOS-a Rafael vitez Boban, izgubio je nepravosnažno spor koji je poveo protiv urednika biltena Srpskog narodnog veća Aleksandra Miloševića i novinarke Tamare Opačić, javlja Dalmatinski portal.

Tužio ih je za klevetu jer je u biltenu broj 14 iz aprila 2018. godine u tekstu pod naslovom "Istorijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2017." navedeno sledeće:

"Tom prilikom Vlada je pregovarala sa Markom Skejom, komandantom zloglasnog IX bataljona HOS-a Rafael vitez Boban, koja nosi ime ustaškog zločinca, i s Antom Đapićem, bivšim gradonačelnikom Osijeka i predsednikom ekstremno desnog HSP-a, koji je najavio pokretanje referenduma čiji će cilj biti ukidanje prava na zastupljenost nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru".

Skeji je bilo sporno i to što bilten donosi pregled slučajeva etnički motivisanog nasilja, revizije i negiranja istorijskih događaja te pregled slučajeva pretnji i govora mržnje usmerenih protiv Srba u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Radi se o podacima koje je po prijavama pojedinaca i informacijama objavljenim u medijima prikupilo SNV. Sporno mu je bilo i to što se navodi da se u poglavljima nalaze isključivo primeri pretnji, vređanja, fizičkih napada, iskaza kojima se promoviše mržnja ili etnička netrpeljivost, te negira, umanjuje ili opravdava kad se u Srbima želi izazvati strah ili im se žele poslati poruke da je njihovo kulturno, versko i političko delovanje u Hrvatskoj nepoželjno.

Sud je saslušao okrivljene, tužioca i aktivistu za ljudska prava Tonća Majića. Odbijeno je da se na predlog odbrane sasluša istoričar Hrvoje Klasić, kao i predlog optužbe da se ispita Ante Prkačin kao komandant HOS-a. Odbijen je i predlog da se čitaju članci Viktora Ivančića i Borisa Dežulovića te ispita osnivač HOS-a Dobroslav Paraga.

Milošević je naveo da kao urednik u publicistici nema nikakvu ulogu u pogledu sadržaja objavljenog teksta, te da se u publicistici ne može objaviti neki tekst čiji autor nije poznat. Naveo je da smatra da su jasni uzori i ideali IX bataljona HOS-a u veličanju zločinaca na proslavama datuma i događaja koje slave, u odeći koju nose, kao i u pozdravima koje koriste. Zna šta su radili. Uznemiravali su, pretili, isterivali iz stanova i paradirali nacizam, naveo je Milošević. Upravo izveštavanje o tome i upozoravanje društva na takve pojave smatra srži demokratski orijentisane publicistike.

Opačić je navela da je u više navrata spominjala Skeju i IX bataljon kad bi se okupljali za dan NDH, te koristili ustaški pozdrav i pozdravljali NDH. Bataljon je nazvala zloglasnim jer za to ima više razloga. Zbog imena ustaškog zločinca Bobana koji je vodio Crnu legiju ozloglašenu zbog zločina, zatim zbog ikonografije, pozdrava i datuma osnivanja jedinice koji se slavi 10. aprila, iako je osnovana 2. novembra, zbog crnih uniformi i crnih kapa na kojima se često ističe slovo "U", manifestacija kada obučeni u crno marširaju i govore da su ustaše za poglavnika i pevaju ustaške pesme, zbog slika Ante Pavelića i uzvika "Živela NDH".

Istakla je da se od takvog ponašanja javno ogradio i prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman. Bataljon je nazvala zloglasnim jer su učestvovali u nasilnim iseljenjima u ratno vreme u Splitu, te je prilikom jednog takvog događaja Tonću Majiću razbijen nos.

Objasnila je da za nju pojam zloglasan znači loš ili zao glas ili reputaciju, a to nije isto što i zločinački. Poznato joj je da je Evropski sud za ljudska prava pozdrav "Za dom spremni" označio kao govor mržnje.

Milošević je oslobođen jer prema pozitivnim zakonskim propisima ne postoji krivična odgovornost urednika. Kada je poznat autor, on odgovara za sadržaj koji objavljuje.

Majić je u svom iskazu opisao nasilna iseljenja iz vojnih stanova u Splitu 90-ih godina, na kojima je bio prisutan kao predsednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava. Analizirali su više slučajeva i utvrdili da iza svega stoji Hrvatska vojska, te da su se često pojavljivali HOS-ovci, a u par navrata i IX bataljon. Nisu mu se legitimisali, ali su imali specifične uniforme.

Skejo se odlučio na tužbu nakon što mu je dojavljeno da je oklevetan u biltenu SNV-a. Prozvali su ga kao zločinca i naneli mu duševnu bol. Kada je pročitao članak, tri dana nije mogao da spava jer je naveden kao komandant zloglasnog bataljona. Smatra da su oklevetane i jedinica i cela hrvatska vojska.

On smatra da je stavljen u kontekst govora mržnje i pretnje Srbima, a on tvrdi da apsolutno nije podsticao mržnju prema Srbima, niti je 2017. fizički napao ikoga ili pretio, niti podsticao mržnju prema Srbima ili stav da njihovo kulturno, versko i političko delovanje nije poželjno. Ne seća se da li je govorio o NDH kao poželjnoj državi.

Tekst iz biltena smatra govorom mržnje prema jedinici i njemu lično, jer je ta jedinica na čelu s njim pobeđivala i nije imala nikakve ratne repove ni sumnje na ratne zločine. Tekst ga vređa i ne vidi da nešto ukazuje da su IX bataljon i on kao komandant bili zloglasni. Nisu palili kuće civila, niti vršili nasilje prema zarobljenicima, nego su postupali po Ženevskim konvencijama i komandima na ljudski način. Nikada nije naredio postupanje suprotno ratnim propisima.

Ne seća se da je držao govor pod slikom Ante Pavelića i nema saznanja da bi pripadnici IX bataljona sebe smatrali ustašama i naslednicima Crne legije. Nema ni saznanja da je IX bataljon premlaćivao neke građane Splita ili da su pretili oružjem.Bataljon je nazvan po Rafaelu Bobanu, ali nije mu on dao ime, iako mu je poznato da je taj čovek bio časni vojskovođa u doba NDH, koji se borio za odbranu domovine i da je pripadao vojsci NDH i elitnoj jedinici Crne legije.

Sud je zaključio da iz inkriminisanih navoda ne proizlazi da je Skejo bio nazvan zločincem, a jedinica zločinačkom. Ne tereti ih se za zločine kako on to interpretira.

"Iako se inkriminisani navodi očigledno ne odnose na osobu privatnog tužioca, ipak oni sasvim jasno ukazuju da se radi o autorskom tekstu okrivljene, koji ima političku temu i koji se bavi političkim pitanjima. Okrivljena izlaže svoje političke stavove o kontroverznim pitanjima iz prošlosti vezanim za NDH i njenog pripadnika viteza Rafaela Bobana. Mora se posmatrati ceo kontekst, pa i oni navodi u kojima se spominje privatni tužilac kao komandant IX bataljona HOS-a koji je pregovarao s Vladom. Za te činjenične tvrdnje privatni tužilac navodi da su istinite, pa se tada očigledno ne radi o neistinitim činjeničnim tvrdnjama i krivičnom delu klevete."

"Zato preostaju sporni izrazi kao što su zloglasnu bataljon, koje treba posmatrati u političkom i ideološkom kontekstu, pa se može zaključiti da se radi o vrednosnim sudovima koje se nikako ne mogu dokazivati i ne podležu dokazivanju", zaključuje sud.

(Telegraf.rs)