Na Jadranu ulovljena "morska lisica": Kazne za ovo su paprene, čak se i slučajni ulov mora prijaviti

Pojavljuje se na celom Jadranu, a repom mlati žrtve

Ovih dana društvenim mrežama kruže snimke ulovljenog morskog psa lisice na Podvelebitskom području u Hrvatskoj.

- Utorak ujutro, Lukovo otočko, kraj Senja. Lisica 3 metra -100 .kg. Ulovio lokalni ribar - piše u opisu fotografija.

Preporučujemo

Pojavljuje se na celom Jadranu, a repom mlati žrtve

Morski pas lisica pojavljuje se po celom Jadranu, za razliku od ostalih većih morskih pasa koji preferiraju otvoreno more lisicu možemo pronaći po kanalima i plitkim uvalama gde se zapetlja u mreže i postane medijska senzacija. Zna zagristi panulu za sitnu ribu pa iznenadi sportske ribolovce, pa nije isključeno ni da se upravo to dogodilo i ribaru s ovog područja.

Reč je o životinjama, vrlo dobrim plivačima koje mogu narasti do 5,7 metara odnosno biti teške oko pola tone. Telo lisice s gornje strane tamno je plave boje, dok je ona s donje strane bela. U čeljusti se nalazi velik broj sitnih zuba.

Morski pas lisica hrani se ribama, lignjama i rakovima, a u lovu na iste koristi im rep koji ima funkciju biča. Konkretnije udarcem repa mogu ošamutiti plen te ga na taj način lakše uloviti svojim oštrim zubima.

Po prirodi nisu agresivne životinje, ali ako ih se napadne mogu postati nezgodne za ljude.

Osim u Hrvatskoj, morske lisice žive u otvorenim morima, uključujući istočni i zapadni Atlantik te Pacifik.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode je zbog ulova ove vrste od strane ribaraoštro reagovao, te više puta pojasnio da je morski pas lisica strogo zaštićena vrsta te vrsta pred izumiranjem.

– Cela skupina hrskavičnih riba (morski psi, morske mačke, raže i himere), veoma je ugrožena. Prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske u Jadranskom moru je 16 vrsta pred izumiranjem, od ukupno 53 vrste koje su zabeležene u Jadranu. Glavni razlozi ugroženosti hrskavičnjača u Jadranu su intenzivni pridneni ribolov različitim priobalnim alatima (obalnom koćom, pridnenim parangalom, različitim mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima, bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina) te biološki čimbenici (mala reprodukcijska moć, relativno mala gustoća populacije, spori rast, ograničeno rasprostranjenje u Jadranu). Upravo ih biološki čimbenici čine osetljivima na povećani ribolovni napor. Od ostalih razloga ugroženosti ističu se degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova, onečišćenje mora, uznemiravanje te bioakumulacija toksičnih tvari. U svetu se morski psi najviše love parangalima, plutajućim mrežama i plivaricama, a najveći ulov je zabeležan u zapadnom Indijskom okeanu, zapadnom centralnom Pacifiku te severoistočnom Atlantiku. Pretpostavka je da se u svetu ulovi oko milion tona godišnje morskih pasa, međutim stvarni ulov je teško odrediti zbog neprijavljivanja ulova i zbog ponekad netačne identifikacije vrsta – pojašnjenje je Zavoda.

Zakon o zaštiti prirode iz 2013. godine, koji je i danas na snazi, vrlo je jasan kad je u pitanju lov, uznemiravanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta, a morska lisica je na tom popisu. Kazne su prema tom zakonu do 200 hiljada kuna (do 27 hiljada evra), a čak i slučajan ulov svaka je osoba dužna prijaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Fotografije možete pogledati OVDE.

(Telegraf.rs)