Umro Josip Manolić: "Glavni neprijatelj je Miloševićeva Srbija i JNA"

Jedan od događaja koji su obeležili njegov život upravo je bio zadatak da otprati kardinala Alojzija Stepinca u zatvor

Bivši predsednik hrvatske Vlade i najpoznatiji hrvatski špijun Josip Manolić preminuo je u 105. godini života, piše Nacional. Manolić je u javnosti smatran kontroverznom ličnošću s obzirom na to da mu se predbacuje njegovo djelovanje u Udbi, među kojima se ponajviše ističu optužbe u kojem se njega krivi za smrt nadbiskupa Alojzija Stepinca. S druge strane, on je bio među ključnim akterima u razdoblju kad se stvarala hrvatska država, a u kasnijim godinama života postao je deo meme kulture mlađih generacija kao poslednji pripadnik generacije političara koji su stvarali noviju istoriju Hrvatske.

Rođen je 22. marta 1920. u mestu Kalinovac kod Đurđevca. Imao je brata i dve sestre, a otac mu je umro kad je imao šest godina.

U martu 1944. postao je član Okružnog komiteta partije za Bjelovarski okrug, a potom i organizacijski sekretar. U oktobru 1944. imenovan je za načelnika Ozne 2 u Bjelovaru, komunističke policije osnovane u maju te godine, te je upućen u akciju oslobođenja Bjelovara i okoline.

Obeležio ga susret sa Stepincem

Odlazi 1946. godine u Zagreb kao načelnik Sektora za izvršenje kaznenih sankcija u Sekretarijatu za unutrašnje poslove, a jedna od njegovih dužnosti uključivala je i da bude u pratnji kardinala Alojzija Stepinca prilikom njegovog odlaska u zatvor u Lepoglavi. To je bio događaj koji ga je obeležio u hrvatskoj javnosti, kasnije je izjavio Manolić. U tadašnjoj Udbi bio je zadužen za zatvore u kojima su bili politički zatvorenici i tu je dužnost obavljao do 1963. godine.

Pojedinci su kasnije u javnosti iznosili optužbe da je Manolić čak otrovao Stepinca, međutim on je uvek odbijao te optužbe te je u svojim memoarima napisao da je odnos između nadbiskupa Stepinca i zatvorske uprave bio primeren u razdoblju kad je on upravljao zatvorskim sustavom, piše Večernji.hr.

- Nije bilo trovanja Stepinca, ni govora, a kamoli da sam ja to učinio. On je imao status povlašćenog zatvorenika za kojeg nisu vredeli pravilnici i zakoni tadašnje države o postupanju sa zatvorenicima. Zbog te sam klevete tužio Paragu i tada je sud tražio od Vatikana da nam ustupi ekspertize o trovanju, ali oni nisu hteli odgovoriti na taj zahtev pa je sud završio sa zastarivanjem - ispričao je za Večernji list.

Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1972. godine smenjen je sa svih dužnosti i poslat je u penziju.

Stvaranje Hrvatske i dolazak Tuđmana iz Beograda

Jedan od odnosa koji će obeležiti Manolićev život, ali i Hrvatsku upravo je s prvim predsednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom. Znali su se još od 1942. godine, no prema priznanju zbližili su se kad je Tuđman došao iz Beograda 1961. godine. Prijatelji su postali tokom Hrvatskog proleća.

Dvadeset godina kasnije s njim će osnovati i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). U politički napetim okolnostima, HDZ je osnovan 1989. na Jarunu u prostorijama FK "Borac“.

Nakon demokratskih izbora koji su se održali koji mesec ranije, Manolić je stupio 1990. godine na funkciju predsednika Vlade Republike Hrvatske i na njoj je ostao sve do 1991. godine. Šef Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka postao je od 1991. godine, a u razdoblju od 1993. godine pa sve do 1994. bio je predsednik Županijskog doma Sabora RH.

Razilaženja s Tuđmanom postaju sve veća, te pucaju upravo na pitanju BiH, što je i Manolić sam potvrdio za Večernji list.

- Da, to je bila tačka razilaženja. Ta struja u BiH, naši Hercegovci, oni su nas stalno vukli na jednu poziciju koju ni svet nije mogao prihvatiti kao ni mi, u sukob s muslimanima. Taj sukob nama nije trebao jer je naš glavni neprijatelj bila Miloševićeva Srbija i JNA, i nismo trebali trećeg protivnika - kazao je o tome u intervju 2016. godine.

Iz HDZ-a izlazi 1994. godine zajedno sa Stjepanom Mesićem, te oni osnivaju novu stranku pod imenom Hrvatski nezavisni demokrati (HND). Stranka na nadolazećim izborima nije postigla uspeh, a dodatni udarac će biti prelazak Mesića u Hrvatsku narodnu stranku (HNS) 1997. godine.

Josip Manolić je svedočio i u Haškom sudu kao svedok Tužilaštva u procesu protiv šestorice bivših čelnika HR Herceg Bosne.

U godinama koje dolaze Manolić se sporadično pojavljivao u medijima. A pažnju su privlačili njegovi komentari o aktualnim zbivanjima kao i sukobi s brojnim HDZ-ovcima, među kojima se ističe i onaj s Tomislavom Karamarkom, zbog čega je Manolić i bio tužen jer je izjavio 2015. godine da je ovaj bio obaveštajac Udbe. U prvom procesu Manolić je oslobođen krivice, no kako je Županijski sud u Sisku ukinuo tu nepravomoćnu presudu na Opštnski kazneni sud u Zagrebu će početi novo suđenje.

Manolić se tokom života dva puta ženio i obe svoje supruge je nadživeo. Njegovo venčanje s drugom suprugom Mirjanom kad je imao 97 godina izazvalo je veliku pozornost javnosti. Imao je tri kćeri iz prvog braka.

Legendarni hrvatski političar je mlađim generacijama postao poznat zahvaljujući društvenim mrežama, gdje su česte pošalice u memeovima na njegove godine postale pravi hit. U tome je prednjačila i Facebook stranica Joža Manolić, koju je u jednom trenutku pratilo čak 10 000 ljudi, a njihove objave su posebno bile popularne kad bi preminula poznata osoba starije dobi.

Tokom svog života Manolić je oblikovao Hrvatsku, a kontroverznost koja je obeležila njegov put u neku ruku sažeta je i u političkim razlikama koje i danas utiču na političku scenu.

(Telegraf.rs)