U Hrvatskoj 2023. godina bila rekordna po broju istopolnih brakova
U Hrvatskoj životno partnerstvo mogu sklopiti i strani državljani, pri čemu moraju da ispunjavaju iste uslove kao i hrvatski državljani
Dok u opštoj populaciji iz godine u godinu pada broj sklopljenih brakova, čini se da u Hrvatskoj sve više parova istog pola odlučuje da se "registruje", odnosno ozakoni pred matičarem životno partnerstvo, piše Slobodna Dalmacija.
Kako ističu, ne radi se o nekim enormno visokim brojkama, ali nakon što je sredinom jula 2014. godine u Hrvatskom saboru izglasan Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga pola, broj tako ozakonjenih zajednica, posebno nakon razdoblja pandemije koronavirusa, u konstantnom je porastu.
Nakon stupanja na snagu zakona sredinom 2014. godine pa do 31. decembra 2015, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, bilo je sklopljeno ukupno 108 životnih partnerstava osoba istog pola.
U godinama iza toga brojke su se na godišnjem nivou kretale između 47 (2019. godine) i najviše 66 (2016. i 2020. godine). Me]utim, već 2021. godine broj registrovanih istopolnih partnerstava porastao je na 75, godinu kasnije, na 81 a 2023. najviše dosad u jednoj godini – ukupno 104.
U Hrvatskoj životno partnerstvo mogu sklopiti i strani državljani, pri čemu moraju da ispunjavaju iste uslove kao i hrvatski državljani.
Od ukupno 104 sklopljena životna partnerstva osoba istoga pola u prošloj godini, najviše njih – 48, registrovano je u Gradu Zagrebu, potom u Istarskoj (11) i Primorsko-goranskoj županiji (9). Ukupno je sklopljeno 50 životnih partnerstva među osobama muškog pola te 54 između žena. U Dalmaciji je lani najviše istospolnih parova svoju vezu ozakonilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji (7), Dubrovačko-neretvanskoj (4) i Zadarskoj županiji (2), dok u Šibensko-kninskoj matičari lani nisu imali posla kada je reč o istopolnim zajednicama.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji životno su partnerstvo sklopili po jedan muški i dva ženska para u kojima su oba partnera/partnerke bili hrvatski državljani, u dve muške zajednice i jednoj ženskoj radilo se, kako to vodi Ministarstvo, o "mešanom" paru, to jest jedan je od partnera imao hrvatsko a drugi strano državljanstvo, a svoju zajednicu registrovao je i jedan muški par stranih državljana.
Na nivou Hrvatske, od ukupno 104 sklopljena životna partnerstva osoba istog pola, u najviše parova, ukupno 56, oba su partnera/partnerke bili hrvatski državljani, u 37 parova jedan je od partnera bio hrvatskog a drugi stranog državljanstva, dok je svoju vezu u Hrvatskoj lani ozakonilo ukupno 11 istopolnih parova gde su oba partnera bili stranci/kinje.
(Telegraf.rs)