Broj Srba u Vukovaru pao na ispod 30 posto, izgubili pravo na ćirilicu

Stručnjaci za Jutarnji list ukazuju da, osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset odsto stanovništva, populacija je još starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi, dok se broj stranaca i ateista povećao

U Hrvatskoj se tokom poslednjih deset godina u najvećem procentu smanjio broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti kao i broj vernika, najviše katolika i pravoslavaca, preneo je Jutarnji list, pred današnju objavu novih podataka prikupljenih u prošlogodišnjem popisu stanovništva.

- Očekivano je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihovog broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mestima i opštinama koje su doživele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udeo - kaže Nenad Pokos, naučnik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih nauka "Ivo Pilar".

Preporučujemo

S njime se slaže i bivši direktor DZS-a Marko Krištof, navodi Jutarnji list.

- Kad sam analizirao koji to gradovi i opštine imaju najveći postotni pad broja stanovnika, uočio sam da se tu uglavnom radi o mestima koja imaju veliki udeo pripadnika srpske nacionalne manjine - kaže Krištog.

Broj građana srpske nacionalnosti u Vukovaru pao je ispod 30 posto, pokazali su podaci lanjskog Popisa stanovništva koje je Državni zavod za statistiku upravo objavio.

Precizno, u Vukovaru je 29,73 posto građana popisivačima izjavilo da su srpske narodnosti, dok je 2011. isto učinilo njih 34 posto. To će imati učinke na zakonska manjinska prava u tom gradu - oni time mogu  izgubiti pravo na službenu upotrebu svoga jezika i pisma.

Takođe, prvi put od samostalnosti Hrvatske, broj katolika pao je ispod 80 posto: pripadnost katoličkoj veroispovesti izrazilo je 78,97 posto ispitanika, dok ih je deset godina ranije bilo 86,28 posto.

Raste broj agnostika, skeptika i onih koji se izjašnjavaju kao atesiti. Lani je takvih bilo 6,4 posto, a tokom Popisa iz 2011. njih 4,5 posto.

Stručnjaci za Jutarnji list ukazuju da, osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset odsto stanovništva, populacija je još starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi, dok se broj stranaca i ateista povećao.

Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prve rezultate koji su pokazali da je Hrvatska između 2011. i 2021. pala s 4,284 na 3,888 miliona stanovnika, danas će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema polu i starosti, veri, nacionalnosti i državljanstvu.

Što se tiče vere, svi sagovornici Jutarnjeg lista prognozirali su da će se potvrditi pad broja vernika i porast broja agnostika i ateista.

Dodaje da će novi podaci dokazati da se, posle katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vernika.

Krištog je uveren da će nova tranša rezulata popisa dokazati porast broja ateista i pad broja vernika, po njemu možda za čak pet ili više postotnih poena.

Sagovornici Jutarnjeg lista su saglasni da će podaci dokazati porast broja stranaca koji žive i/ili rade u Hrvatskoj, od državljana iz EU, preko državljana BiH, sa teritorije Kosova i iz Severne Makedonije, do onih koji su se doselili iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina.

Takođe slažu da će novi podaci još jednom dokazati kako je hrvatsko stanovništvo sve starije, odnosno da se i dalje smanjuje broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina starosti), kao i žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina).

(Telegraf.rs/Tanjug)