Popis stanovništva u Hrvatskoj: Očekuje se pad broja Srba ispod četiri odsto
Demograf Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatskih studija kaže da će popis verovatno pokazati pad udela pripadnika srpske manjine na manje od četiri odsto, u odnosu na 4,36 posto iz 2011. godine
Državni zavod za statistiku trebalo bi krajem juna ili početkom jula, da objavi rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva koji se odnose na etničku i versku strukturu populacije Hrvatske, a demograf Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatskih studija kaže da će oni verovatno pokazati pad udela pripadnika srpske manjine na manje od četiri odsto, u odnosu na 4,36 posto iz 2011.
U Hrvatskoj je 1921. živelo 16,9 posto Srba, 1961. ih je bilo 15 posto, a 1991. godine 12,2 posto, što je trostruko više nego danas. Nakon akcije Oluja 1995. velik broj Srba napustio je Hrvatsku i većinom se nisu vratili.
Prema mišljenju Šterca, nova nacionalna i verska slika Hrvatske, koja će biti poznata uskoro, kada DZS objavi službene podatke, neće pokazati dramatične promene u odnosu na onu pre deset godina.
- Zakonitost je da se u nekom prostoru smanjuje manjinska populacija kada nema velikog useljavanja. Do sada se u Hrvatskoj udeo manjinske populacije uvek smanjivao. To je delom vezano uz migracije, ali i uključivanje manjina u hrvatsko društvo. Nije to klasična asimilacija, nego funkcionalno uključivanje... - tvrdi ovaj demograf u izjavi za zagrebački Jutarnji list.
Navodi da su nacionalne manjine u Hrvatskog relikt bivše države.
U Hrvatskoj je, naglašava Šterc, vidljiva korelacija između broja Srba i pravoslavnih vernika. Taj je broj pođednak. Ispada, zaključuje on, da se etnički identitet izražava i kroz versku pripadnost jer manjinska populacija, iako se prilagođava sredini u kojoj živi, nastoji na razne načine da održava svoj identitet, a jedan od njih je i vera.
Dr. Stevo Ðurašković, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka, tvrdi da do pada broja Srba u Hrvatskoj dolazi kao i do pada svih drugih manjina.
A što se tiče asimilacija nacionalnih manjina, toga je, kaže, uvek bilo. I u SR Hrvatskoj je u doba Jugoslavije zbog toga padao broj Srba.
Kaže da je to normalno u društvu i da ko kaže suprotno, bavi se etnopoduzetništvom.
- Kao što se i neki vojvođanski Hrvati, ako se ožene ili udaju za Srpkinju ili Srbina i odu da žive u Beograd, prijavljuju kao Srbi, tako i Srbin iz Gračaca u Zagrebu postane Hrvat - kaže Ðurašković, koji asimilaciju vidi kao normalnu prirodnu pojavu.
(Telegraf.rs)