Geofizičar: Nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sledećih dana

On je pokušao da objasni kako je došlo do jučerašnjeg potresa koji je uzrokovao velika oštećenja u Petrinji i Sisku i odneo živote

Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodno-matematičkog fakulteta, sinoć je na Fejsbuku objavio zanimljiv post o jučerašnjem razornom zemljotresu.

Preporučujemo

U njemu je pokušao da objasni šta je bio uzrok jučerašnjem potresu magnitude 6,2, koji je izazvao ogromne štete u Petrinji, Sisku i okolnim mestima, prenosi Index.hr.

Njegov post prenosimo u celosti:

"Dok s strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici pokušaću da objasnim ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području.

Današnji potres dogodio se na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline (slika 1).

Ovaj rased je granični rased između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog raseda kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, tačnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila deo velike Afričke ploče od koje se odvojila pre više miliona godina.

Ova "naša" mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje i međudelovanje s Evropom uzrok je potresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima. Uticaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gde planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se delimično prenosi i na širu regiju.

Ako bliže pogledamo rasedni sastav na kojem se današnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na ravni vertikalnoj na površinu (slika 2).

Neobičan mehanizam potresa za Hrvatsku

Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gde većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo raseda podiže po drugom. Prve procene govore da se potres dogodio na rasedu koji se pruža severozapad-jugoistok te da je dužina puknuća raseda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam te pružanje raseda upućuju da je došlo do pomaka severnog dela raseda prema istoku.

Poslednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. god. kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5,8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stenskoj masi oko raseda, započeo je novi ciklus naprezanja rasednih površina usled delovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao današnji katastrofalni potres na području Gline i Petrinje.

Neuobičajen sled događaja

Važno se osvrnuti i na neubičajen sled događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je jučerašnji potres bio glavni potres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres te se jači potres dogodio danas. Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sledećih dana iako je to vrlo malo verovatno. Ono što je zasad sigurno jeste da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posledice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sledećim danima i nedeljama naučićemo mnogo i to će omogućiti sprečavanje razornih posledica budućih potresa u Hrvatskoj - napisao je geofizičar.

(Telegraf.rs)