Hrvate sve češće leče penzioneri, mladi lekari beže iz malih gradova

Prosečna starost lekara opšte prakse u Hrvatskoj je 55 godina, a u Virovitičko-podravskoj županiji su i stariji

Pacijente u Hrvatskoj, van velikih gradova, sve češće leče penzioneri jer nedostaje mladih lekara, navodi Dojče vele (DW).

Kako tvrde, u Virovitici već godinama nije sklopljen ugovor o specijalističkom usavršavanju ni sa jednim lekarom. Doktorka Željka Perić već više od 40 godina radi u slavonskom selu Zdenci, na istoku Virovitičko-podravske županije.

Preporučujemo

Uslove za prevremenu penziju stekla je još 2010, ali zbog nedostatka lekara nastavila je da radi u istoj ordinaciji.

Žao joj je da pacijente u selu ostavi bez osnovne lekarske zaštite, jer bi to značilo da moraju da putuju u desetak kilometara udaljenu Orahovicu, preneo je Dojče vele.

- Sledeće godine u septembru navršiću 65 godina i moći ću u punu penziju. Ali bojim se da ni od nje neće biti ništa, jer mladih porodičnih lekara opšte prakse nema i ambulanta će biti zatvorena. Ako i bude nešto organizovano biće to ''leteći doktori'' koji će se menjati svaki dan. To je samo gašenje požara i nema veze s medicinom, jer je smisao porodičnih lekara kontinuitet - kaže Perićeva koju je Udruženje hrvatskih pacijenata 2014. godine proglasilo najboljom doktorkom u Hrvatskoj.

Ona nije jedina koja pacijente ne želi da ostavi na cedilu.

Još 10-ak lekara u Virovitičko-podravskoj županiji je na produžetku, kako se u zdravstvenim krugovima kaže za one koji i nakon navršenih 65 godina života ostaju da rade.

Prosečna starost lekara opšte prakse u Hrvatskoj je 55 godina, a u Virovitičko-podravskoj županiji su i stariji.

Prema evidenciji Hrvatske lekarske komore, gubitak lekara tokom ove i iduće godine samo zbog odlaska u starosnu penziju u toj slavonskoj županiji je više od 25 odsto.

U ovom trenutku je 8 ordinacija primarne zdravstvene zaštite bez lekara, dva su na specijalizaciji, a 15 ih je pred penzijom.

Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije već godinama nije sklopio ugovor o specijalističkom usavršavanju ni sa jednim lekarom.

- U oktobru je u mojoj ordinaciji bilo 20-ak studenata šeste godine osječkog Medicinskog fakulteta i nijedan nije izrazio želju da ostane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oni svoju budućnost vide u bolničkim specijalizacijama, tako da će čitava Hrvatska veoma brzo da ima velikih problema na prvoj liniji zdravstvenog fronta -  razočarano ističe Željka Perić.

Problem je i sa lekarima drugih specijalizacija.

Ne zadržavaju se u hrvatskim ustanovama

Trenutno je u toku konkurs za specijalističko usavršavanje doktora medicine u Opštoj bolnici Virovitica.

Takvi konkursi ponavljaju se iz godine u godinu s potražnjom od preko 30 doktora. A odziv se broji prstima jedne ruke.

- Iako poslednjih godina imamo sve više diplomiranih doktora medicine koji poreklom gravitiraju ka ovom području (2017. petoro, 2018. osmoro, 2019. 13-oro), samo nekolicina želi da se zadrži u ovdašnjim ustanovama. Oni odlaze u druge bolnice, najčešće u Bjelovar ili Zagreb. Slično kao i u porodičnoj medicini, ostaju da rade oni koji bi trebalo da idu u penziju - što zbog potreba sistema, što zbog malih penzija - kaže Berislav Bulat, predsednik Županijskog povereništva Hrvatske lekarske komore i predsednik predstavništva Koordinacije hrvatske porodične medicine (KoHOM) za Virovitičko-podravsku županiju.

Virovitičko-podravska županija nije izolovan slučaj. Slično je i u drugim krajevima Hrvatske. U Virovitičko-podravskoj županiji radi jedan lekar na 425 stanovnika, u Požeško-slavonskoj 318, a u Osječko-baranjskoj 303.

(Telegraf.rs/Tanjug)