Crna Gora planirala napad na američku ratnu flotu: Sve je bilo spremno za raketni udar

Iako se radilo o tada najmoćnijoj jedinici jugoslovenske ratne mornarice, na suprotnoj strani bila su 64 broda NATO-a (SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija i Nemačka), tri podmornice, 280 aviona te još 60-ak helikoptera na tim ratnim brodovima

Pre 19 godina planiran je pomorski napad Crnogoraca na američku ratnu flotu u Jadranu. Prema njihovim saznanjima, komanda najjače jedinice tadašnje Ratne mornarice Vojske Jugoslavije, 18. flotile raketnih brodova, bila je spremna da izvede raketni napad na ratne brodove NATO zemalja koje su u martu 1999. započele oružani napad na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Šta vam je potrebno za putovanje u Crnu Goru? Evo da li se nešto promenilo za građane Srbije

Preporučujemo

Planirani napad nije bio realizovan, ali su ostali pisani dokazi o pomorskoj bici koja je trebala biti vođena u Crnogorskom primorju. Njih je "Vijestima" ustupio penzionisani viceadmiral Jovan Grbavac, komandant 18. flotile raketnih brodova.

*NATO je imao više od 60 brodova i skoro 300 aviona

Grbavac je u proljeće 1999. bio na čelu jedinice koja je raspolagala najjačim brodovima na ovim područjima - dvema raketnim fregatama tipa Kotor, raketnom fregatom tipa Koni, četiri raketne topovnjače tipa 401 i dvama starim raketnim čamcima klase Osa.

Iako se radilo o tada najmoćnijoj jedinici jugoslovenske ratne mornarice, na suprotnoj strani bila su 64 broda NATO-a (SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija i Nemačka), tri podmornice, 280 aviona te još 60-ak helikoptera na tim ratnim brodovima.

Plan je bio zacrtan tako da su dva raketna čamca trebala isploviti iz Boke i nedaleko od obale uključiti autopilote te se zaputiti prema NATO-ovoj floti, nakon čega bi se posada prebacila na prateće glisere.

Zašto ipak nije došlo do napada?

- Raketni čamci bi u tankovima imali goriva za otprilike sat vremena vožnje, a u punoj brzini delovali bi kao da izvode manevar raketnog napada. Stoga bi se pažnja protivnika usmerila na te stare i za nas manje bitne brodove, a za to vreme bi naše prave snage, kojima smo želeli izvršiti raketni udar po NATO-ovim plovilima, završile razvoj i postavile se u napadačku poziciju - ispričao je Grbavac za Vijesti.

- Do realizacije plana nije došlo jer nije bilo odobreno od strane pretpostavljene komande - otkrio je Grbavac.

Dodao je da bi, čak i da je diverzija uspela, ostatak njegovih brodova teško došao u poziciju da izvrši uspješan raketni udar po NATO-ovim brodovima jer su bili prilično daleko od obale, a domet raketa kojima su jugoslovenski brodovi bili naoružani iznosio je samo 80 kilometara.

- Svi NATO brodovi bili su baš daleko od obale pa bismo mi morali ploviti punom brzinom najmanje sat vremena do napada, što je bilo baš teško u tim okolnostima - zaključio je penzionisani viceadmiral Jovan Grbavac.

(Telegraf.rs/Vijesti)