Ko je kardinal Bozanić, kojeg Vučić smatra važnim sagovornikom? Ima veliki uticaj na politiku u Hrvatskoj, Vatikan ga je nekoliko puta "opomenuo"
Bozanića su mnogi kritikovali i optuživali da ćuti o istorijskim neistinama i mržnji koja "ide" iz Glasa Koncila, glasila Hrvatske biskupske konferencije, a u kojem pozdrav "za dom spremni" smatraju domoljubnim
Iako zvaničnim protokolom posete Hrvatskoj nije najavljeno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas i sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem, kojeg je označio kao veoma važnog sagovornika.
Prema nezvaničnim saznanjima hrvatskih medija u crkvenim krugovima, Vučić će sa Bozanićem razgovarati o slučaju kardinala Alojzija Stepinca i mogućim planovima za dolazak pape Franje u Srbiju.
Susret Vučića sa Bozanićem se doživljava kao istinski znak pomirenja, jer bi, prema tim izvorima, rukovanje predsednika Srbije sa zagrebačkim nadbiskupom trebalo da bude poruka građanima Hrvatske da su dijalog i pomirenje između sa Srbijom neophodni. Tim pre, jer je Bozanić, pema poznavaocima hrvatskih prilika, jedna od najuticajnijih figura ne samo katoličke crkve u Hrvatskoj, već i hrvatske političke scene.
Na to ukazuje činjenica da je i hrvatska predsednica dva dana pre nego je uputila poziv Vučiću da zvanično poseti Hvatsku primila nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Bozanića i papskog nuncija u Nemačkoj, nadbiskupa Nikolu Eterovića, koji su je, kako je saopšteno, podržali u nastojanju da dijalogom nastavi da rešava sva otvorena pitanja sa susednim državama.
Uticaj Bozanića na hrvatsku političku scenu bio je posebno izražen prilikom formiranja koalicione vlade HDZ, kada je na njenom čelu bio Tomislav Karamarko, sa Mostom nezavisnih lista Bože Petrova. Za premijera je tada, na veliko iznenađenje hrvatskih glasača, izabran Tihomir Orešković, za šta je, kako se tvrdi, bio najzaslužniji upravo kardinal Bozanić.
Hrvatski mediji su tada pisali da je Karamarko od Bozanića tražio da privoli Božu Petrova, čiji je otac inače veliki vernik, da preko svešteničkih udruženja privoli lidera Mosta da se prikloni Domoljubnoj koaliciji. U Hrvatskoj se spekuliše da takav Bozanićev "angažman" u političkim pitanjima navodno nije po volji Vatikanu, te da je zbog toga više puta "opomenut". To se dovodi u vezu sa njegovom smenom s čela Komisije za odnose sa državom, što je, inače, prošlo potpuno nezapaženo.
Bozanića su mnogi kritikovali i optuživali da ćuti o istorijskim neistinama i mržnji koja "ide" iz Glasa Koncila, glasila Hrvatske biskupske konferencije, a u kojem pozdrav "za dom spremni" smatraju domoljubnim. Zabeleženo je i da je u septembru 2009. godine posetio spomen područje Jasenovac, boravio u Muzeju, ali nije došao do Kamenog cveta.
Hrvatski mediji su o zagrebačkom nadbiskupu pisali i da je okružen nepoverenjem ili čak neprijateljstvom u kleru, u manjini je među svojom braćom u biskupstvu unutar Hrvatske biskupske konferencije.
Katolička crkva je praktično najbrojnija organizacija u Hrvatskoj, kojoj pripada, po popisu, oko 86 posto stanovništva, a kardinal Bozanić je nesumnjivo najistaknutiji predstavnik te organizacije.
Katolička crkva raspolaže ozbiljnim bogatstvom, a bila bi još bogatija da joj država vrati i ostatak onoga što joj je oduzeto u komunizmu, ona dosta investira i gradi, poseduje svoje medije, osiguran joj je prostor u državnim medijima, a i privatni joj posvećuju popriličan prostor. Bozanić je inače zagrebačku nadbiskupsku katedru nasledio od znatno omiljenijeg kardinala Franje Kuharića. Rođen u Rijeci 20. marta 1949. godine.
U Beogradu je boravio, na čelu delegacije glavnih sekretara evropske biskupske konferencije, 2004. godine, kada se sastao i sa tadašnjim patrijarhom SPC Pavlom u jednočasovnom razgovoru.
Patrijarh Pavle je tada rekao da "u ozbiljnim vremenima, crkve kao sledbenice Boga, treba da učine sve što mogu u negovanju hršćanskih vrednosti, jer, koliko se približavamo Bogu, toliko se približavamo jedni drugima".
VIDEO: BOŽE PRAVDE grmi Zagrebom: Svečani doček Vučića na Pantovčaku, Telegraf na licu mesta
(Telegraf.rs / Tanjug)