Kako će se zvati Makedonija? I albanski jezik postao zvaničan, sa Grcima konačno na pragu dogovora, ovo su opcije za novi naziv države

Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument jeste da korišćenje imena Makedonija predstavlja "bezbednosnu pretnju", jer Grčka tako naziva svoju severnu oblast

Od kada je Makedonija proglasila nezavisnost od SFRJ u novembru 1991. godine, tenzije na relaciji sa Grčkom pratile su celu njenu istoriju zbog imena same države. Međutim, ove godine, možda čak i do kraja januara meseca, Makedonija bi mogla da dobije novi naziv države.

Da li će se ovako ubuće zvati Makedonija? Ovo ime je jedna od opcija, do kraja januara predlog za novi naziv države

Preporučujemo

Sudeći prema diplomatskim aktivnostima Atine i Skoplja, razgovori oko spora o imenu Makedonije, očito ulaze u završnu fazu, a zvaničnici dveju država uporno nastoje da sve u vezi sa tim do samog kraja ostane daleko od medija kako bi se izbegle tenzije u grčkoj i makedonskoj javnosti.

Nakon što je nekoliko organizacija iz Soluna, čiji se pripadnici protive bilo kakvoj upotrebu reči Makedonija u imenu, severnog suseda, juče se oglasio i Sinod Grčke pravoslavne crkve koji zastupa isti stav, što je izazvalo reagovanja državnih institucija. Ovoj opciji priključila se u velikom broju i grčka dijaspora, uglavnom ona koja živi preko Atlantika.

Dojče vele na makedonskom jeziku tim povodom konstatuje da se čini da ova situacija brine grčku vladu koja se, kako se navodi, plaši da bi takva situacija mogla da dovede i do javnih nemira u grčkom društvu. Otuda insistiranje vlasti da u ovoj završnoj fazi sve u vezi sa razgovorima bude diskretno i daleko od radoznalih novinara.

Grčka pravoslavna crkva, koja se protivi upotrebi reči Makedonija u bilo kom obliku u imenu Makedonije, očekuje da vlada, koja predvodi razgovore o sporu sa imenom, razume zabriutost Crkve. Crkva, naime smatra, da to nije samo nacionalno, već i crkveno pitanje i da o tome imaju prava da se izjašnjavaju.

S druge strane, postoje stranke koje smatraju da će Grčka skupo platiti nerealne odluke iz prošlosti koje su se pre svega rukovodile populizmom kada je reč o imenu Makedonije. Oni ne spore da Crkva treba da igra važnu ulogu, ali u okvirima svojih nadležnosti, dok je pitanje sprovođenja spoljne politike isključivo u nadležnosti vlade. Neimenovani zvaničnik grčke vlade izjavio je za atinski dnevnik Katimerini da se Crkva meša u diplomatska pitanja zemlje, a ne dozvoljava da se država meša u pitanja Crkve.

KAKO ĆE SE ZVATI MAKEDONIJA?

Pre nekoliko dana grčki dnevni list "Proto tema" pozivajući se na albanski portal infoshcip.com, preneli su vest da su se Atina i Skoplje navodno dogovorile da Makedonija promeni ime u "Republika Nova Makedonija".

Albanski portal se poziva na "pouzdane grcke izvore" i navodi da je novi dogovoreni pun zvaničan naziv države "Republika Nova Makedonija", ili skraćeno "Nova Makedonija", a oba su navedena u verzijama na makedonskom, engleskom, grčkom i albanskom jeziku, prenosi Proto tema.

S druge strane, grčki dnevnik "Ril njuz" piše da je na sto međunarodnog posrednika između Skoplja i Atine u vezi spora sa imenom Makedonija Metju Nimica naći će se tri imena, "Severna Makedonija", "Gornja Makedonija" i "Nova Makedonija",

Ranije su pominjana i imena "Vardarska Makedonija" i "Slovenska Makedonija", piše grčki list.

Atina upozorava da ne treba organizovati referendum u Makedoniji za odobravanje dogovora, budući da se procenjuje da će ga odbaciti većina građana.

Makedonski premijer Zoran Zaev u više navrata ponovio je da je optimista i da će dugogodišnji spor između Skoplja i Atine biti rešen u prvoj polovini ove godine.

Grci su veoma osetljivi kad je reč o pitanju imena i kasnije ovog meseca planirani su skupovi na severu Grčke protiv bilo kakvog kompromisa koji bi podrazumevao upotrebu imena Makedonija. Međutim, Atina navodi da sada postoji mogućnost da se spor reši nakon izbora umerenije vlade u susednoj zemlji.

ISTORIJA TENZIJA IZMEĐU MAKEDONIJE I GRČKE

Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument jeste da korišćenje imena Makedonija predstavlja "bezbednosnu pretnju", jer Grčka tako naziva svoju severnu oblast.

Pregovori o iznalaženju rešenja spora Atine i Skoplja u vezi sa nazivom vode se od 1992. godine.

Grci negiraju stanovništvo Republike Makedonije i njoj samoj upotrebu termina Makedonija, Makedonac i makedonski jezik jer je po njihovom gledištu Makedonija naziv njihove istorijske države (Aleksandar Makedonski) i nema nikakve veze sa Slovenima koji su se tu naselili nekoliko vekova kasnije.

Kada se govori o nazivima Severna Makedonija i Slovenska Makedonija, kao kompromisnim rešenjima, treba ukazati na činjenicu da se ovi predlozi provlače još od kraja prošlog veka. Oblasti severno od Ohrida, Bitolja, Prilepa, Đevđelije i Strumice, pripadaju južnom delu Stare Srbije, kao i da pod severnom Makedonijom treba smatrati Blagoevgradski okrug u Bugarskoj. Drugi predlog (Slovenska Makedonija) ide za izazivanjem srpsko-bugarskog animoziteta, koji danas postoji samo na intelektualnoj ravni, ali da teritorijalni spor ne postoji. Ovaj predlog bi takođe verovatno bio neprihvatljiv za mnogobrojnu albansku manjinu u zemlji.

Postoje pretpostavke da ako bi Vlada Republike Makedonije prihvatila gorepomenute nazive kao kompromisne, Carigradska patrijaršija bi priznala autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve kao u slučaju Estonske pravoslavne apostolske crkve i Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve, međutim to bi moglo da dovede do spora srpske i carigradske patrijaršije, kao što se to desilo u slučaju pomenutih priznanja sa moskovskom patrijaršijom.

Republika Makedonija je izabrala simbol Sunce Vergine ili Zvezda iz Kutleša sa crvenom pozadinom. Grčka je odgovorila tako što je simbol Sunca iz Vergine ubacila u gotovo sve svoje institucije. Spor je delimično rešen oktobra 1995. godine u kompromisu koji je predložen od strane Ujedinjenih nacija. U skladu sa sporazumom, Grčka je pristala na privremeni naziv "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija" dok se spor ne reši, ali ne pristaje da se pod tim nazivom ta zemlja pridrži NATO ili EU.

Simbol je uklonjen sa zastave Republike Makedonije u sklopu sporazuma kojim su uspostavljeni diplomatski i ekonomski odnosi između Republike Makedonije i Grčke. Nakon toga Republika Makedonija je promenila izgled zastave, a Grčka je ukinula trgovinski embargo.

ALBANSKI ZVANIČNI JEZIK

Skupština Makedonije usvojila je danas Zakon o upotrebi jezika, prema kojem će u makedonskim državnim organima i institucijama zvaničan jezik, pored makedonskog, biti i albanski jezik.

Za taj zakon glasalo je 69 od ukupno 120 poslanika makedonske Skupštine, prenela je MIA.

Glasanju nije prisustvovala opoziciona partija VMRO-DPMNE, jer zakon smatra "neustavnim i diskriminišućim protiv makedonskog jezika".

Predsednik Makedonije Ðorđe Ivanov takođe je protiv tog zakona, jer smatra da on predstavlja pretnju po unitarni karakter zemlje i krši njen ustav.

Tokom skupštinske rasprave, poslanici vladajuće većine istakli su da je zakon deo evropskog puta Makedonije i da ni na koji način ne krši ustav niti unitarni karakter zemlje.

Premijer Zoran Zaev u više navrata je ponovio da je zakon u skladu sa ustavom zemlje i da je kreiran da bi se unapredile neke praktične potrebe građana, navela je MIA.

(L.C.)