Bosanac pravi metle i zarađuje 5 evra od svake: Ljubomorno čuva tajne starog zanata

Za izradu jedne brezove metle, kaže Velić, potrebne su grančice drveta breze, s obzirom na to da se radi o najkvalitetnijem drvetu za ove svrhe

Usred visokih šumovitih brda, ušuškano je selo Vrše, udaljeno desetak kilometara od Sanskog Mosta. Ovo seoce broji stotinak kuća i oko 350 stanovnika, a oduvek je bilo na glasu po starim zanatima. Jedan od starijih meštana koji ljubomorno čuva tajne starih zanata je penzioner Đemil Velić, jedini proizvođač brezovih metli, sepeta i sličnih proizvoda od drveta na ovim prostorima.

Branislava je poslednja korparka u Bantu: Ako me niko ne nasledi, ovaj zanat će izumreti (FOTO)

Velić kaže kako je ove veštine naučio još u ranom detinjstvu i da mu je to sada solidan izvor prihoda pored skromne rudarske penzije, koju je zaradio kopajući ugalj na obližnjim nalazištima mrkog uglja.

Za izradu jedne brezove metle, kaže Velić, potrebne su grančice drveta breze, s obzirom na to da se radi o najkvalitetnijem drvetu za ove svrhe. Cena metle je pet evra, pišu Nezavisne.com.

- Materijal nije teško naći jer je breza drvo koje je rasprostranjeno u ovdašnjim šumama. Grančice se slože u snop i povežu, a zatim se napravi štilo. Za njegovu izradu najbolje je drvo bukve - dodaj Velić.

On ima stalne mušterije, najveći broj svojih proizvoda isporučuje lokalnom komunalnom preduzeću u Sanskom Mostu, a plasira ih i na području susednog Prijedora.

- Za čišćenje ulica najbolja je brezova metla. Sem toga, veoma je čvrsta, otporna i može potrajati duži period - kaže Velić.

Dodaje kako, pored brezovih metli, izrađuje sepete (korpe), vile za seno, kao i druge predmete i rukotvorine od drveta.

Zanimljivo je kako sepet u tim krajevima ima i drugi naziv - rudnjak. On potiče iz davnih vremena, kada se uz pomoć ove drvene korpe izvlačila ruda iz rudnika. Ruda se u sepetima transportovala do reke Sane i potom lađama prevozila do metalurških centara, gde je prerađivana.

- Zbog toga sepeti obično imaju jednu ručku uz pomoć koje se teret kačio za samare tovarnih konja, po jedan sa svake strane - objašnjava Velić.

Žalosti ga činjenica da su tradicionalni zanati danas pred izumiranjem i da mladi nemaju nimalo interesovanja da im se posvete, pišu Nezavisne.com.

Njegovu fotografiju možete da pogledate OVDE.

(Telegraf.rs)