Crnogorska osveta Hrvatskoj: Otkriven spomenik Puniši Račiću na Petrovdan
Račić je, kako su preneli crnogorsi mediji, spomen ploču dobio kao učesnik oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, narodni poslanik u Skupštini Jugoslavije i nosilac "albanske spomenice"
U crnogorskom selu Slatina, nadomak Andrijevice, otkriven je spomenik Puniši Račiću, koji je kao narodni poslanik u skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1928. godine ubio grupu hrvatskih poslanika na čelu sa osnivačem Hrvatske seljačke stranke Stjepanom Radićem.
Preporučujemo
Pohotni hrvatski političar se skinuo i pokazao kakvo zmijsko telo ima: Fanovi na Instagramu odlepili (FOTO)
Dodik o podizanju optužnice za referendum u Srpskoj: To je nepodnošljivo!
Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore i Hrvatska seljačka stranka (HSS) osudili su otkrivanje spomenika Račiću u Slatini, a HSS je pozvala hrvatsku vladu da hitno uputi protestnu notu Crnoj Gori, navodi Hina.
- Nad tim varvarskim činom i danas se grozi celi civilizirani svet - navedeno je u saopštenju HSS-a.
Podseća se da je Hrvatski sabor 20. jun proglasio Danom sećanja na Stjepana Radića i junske žrtve atentata u, kako kažu beogradskoj skupštini 1928. godine.
Račić je te 1928. godine ubio hrvatske poslanike Pavla Radića i Ðuru Basaričeka, a smrtno ranio Stjepana Radića. On je tada ranio još dvojicu Ivana Granđu i Ivana Pernara.
Inicijativu da se u njegovom rodnom mestu postavi spomen-obeležje pokrenulo je bratstvo Račića, koje su podržali meštani Slatine, prenosi RTCG.
Lokalni crnogorski mediji javili su, naime, da je na imanju rodne kuće Puniše Račića, gde je spomen ploča postavljena, prisustvovalo oko tri stotine ljudi.
Račić je, kako su preneli crnogorsi mediji, spomen ploču dobio kao učesnik oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, narodni poslanik u Skupštini Jugoslavije i nosilac "albanske spomenice".
Račić je u Narodnoj skupštini bio poslanik Radikalne stranke i, kako tvrde hrvatski mediji, zagovornik velikosrpske politike.
Samo pre godinu dana Crna Gora je uputila protestnu notu ambasadi Hrvatske u Podgorici, povodom podizanja spomenika Miri Barešiću u Dragama kod Pakoštana, istakavši da treba imati u vidu da je reč o čoveku pravosnažno osuđenom za ubistvo Vladimira Rolovića, jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj 1971.
Crna Gora je u noti izrazila očekivanje da će se Vlada Hrvatske ograditi od tog, kako su naveli, „necivilizacijskog čina, s obzirom na to da je Vladimir Rolović bio istaknuti borac protiv fašizma i istaknuti jugoslovenski i crnogorski diplomata“.
Zbog podizanja spomenika Barišiću protestnu notu hrvatskim vlastima uputio je Beograd.
Spomenik Barešiću, međutim, nije uklonjen.
(Telegraf.rs / Tanjug)