Da li bi BAS mogao da plati kaznu od pola miliona dinara zbog latinice? Evo šta kaže slovo zakona

Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto-kolaž: Mateja Beljan, Pixabay

Veliki propust uočen je na novoj autobuskoj stanici u Beogradu, gde su svi zvanični natpisi ispisani latinicom. Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić naložio je da se ta greška ispravi i da se, osim ćiriličnog pisma, koristi i engleski jezik, kako bi i stranci mogli da pročitaju važna uputstva.

Da li je BAS bio u obavezi da koristi ćirilicu, odnosno, da li bi zbog ovog propusta mogao da plati i kaznu?

Prema Zakonu o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma, propisana je kazna za javnu upotrebu drugih pisama od 50.000 do 500.000 dinara za pravna lica i od 15.000 do 100.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu.

Međutim, to ne znači da ove kazne važe baš u svakom slučaju, jer upotreba latninice nije zabranjena u privatnoj komunikaciji i u privatnom sektoru.

Srpski jezik i ćiriličko pismo, kao matično pismo, obavezno se upotrebljava i u radu i poslovanju, odnosno obavljanju delatnosti privrednih društava i drugih oblika organizovanja koji posluju odnosno obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala.

To obuhvata obuhvata i pravni promet i uključuje i ispisivanje poslovnog imena odnosno naziva, sedišta, delatnosti, naziva roba i usluga, uputstava za upotrebu, informacija o svojstvima robe i usluga, garancijskih uslova, ponuda, računa (faktura) i potvrda.

U ovim slučajima ne propisuje se obaveza srpskog jezika i ćirilice:

  • za privatnu komunikaciju koja isključuje kontekst obavezne upotrebe jezika i pisma;
  • za pisanje i upotrebu ličnih imena;
  • za dvojezične publikacije, knjige i kompjuterske programe (osim njihovih opisa i uputstava);
  • za prihvaćenu naučnu i tehničku terminologiju;
  • za naučna i umetnička dela;
  • za naučnu i obrazovnu delatnost škola na stranim jezicima, dvojezičkih škola, kurseva stranih jezika, u skladu sa posebnim propisima;
  • za žigove i oznake geografskog porekla.

"Beogradska autobuska stanica" je akcionarsko društvo čiji su većinski članovi radnici, a manjsnksi udeo ima PIO fond i Grad Beograd, pa ovaj zakon u tom smislu ne bi trebalo da se odnosi na BAS.

Ipak, reč je o stanici koja pruža javnu uslugu pa bi red bio da natpisi budu ćirilični ili na oba pisma. Gradonačelnik Šapić objasnio je da će biti dovoljno da natpisi budu ćirilični i na engleskom jeziku, jer ko ne čita ćirilicu, razume engleski jezik.

(Telegraf.rs)