Prolaznici postiđeni, odmahuju glavom: Oskrnavljen istorijski simbol Beograda

Vreme čitanja: oko 2 min.

Takođe, na podnožju celog spmenika stoje razni natpisi i garfiti, a među nacrtanim simbolima bio je i kukasti krst, tzv. "svastika".

Vest da je istorijski i kulturni simbol Beograda, spomenik knezu Mihailu, star oko 150 godina, paljen i ruiniran osvanula je izjutra 17. jula na društvenim mrežama. I dok još uvek ne postoje detaljne informacije o ovom incidentu ekipa Telegrafa bila je na licu mesta.

Kako se iz priloženog može videti ovo kulturno dobro oko stepeništa pretrpelo je oštećena od vatre, a tragovi paljevine i dalje stoje tu.

Takođe, na podnožju celog spomenika stoje razni natpisi i grafiti, a među nacrtanim simbolima bio je i kukasti krst, tzv. "svastika".

Ispod epitafa "Knezu Mihailu M. Obrenoviću III, blagodarna Srbija" ispisani su razni natpisi i pogrdni izrazi, a prolaznici, vidno postiđeni, odmahivali su glavama i pitali se ko je počinio ovakav vandalizam.

Spomenik knezu Mihailu

Spomenik knezu Mihailu u Beogradu, koji se nalazi na Trgu republike, podignut je 1882. godine, čini ga konjanička figura vladara i posvećen je knezu Mihailu Obrenoviću.

Autor spomenika je italijanski skulptor Enriko Paci, dok su reljefi na spomeniku rađeni su prema crtežima arhitekte Konstantina Jovanovića.

Spomenik predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Kao model za figuru konja kojeg jaše knez Mihailo Obrenović, poslužio je konj Vranac, kojeg je knez dobio vraćajući se sa svadbenog putovanja iz Rumunije 1867. godine.

Knez Mihailo i Julija Hunjadi, zastali su u selu Bašahid, (danas Bašaid), gde je Dimitrije Birimac, tadašnji beležnik u selu, poklonio najlepšeg pastuva novopečenom paru.

Spomenik je postavljen na Trgu Republike (nekad Pozorišni trg) u Beogradu, ispred zgrade Narodnog Muzeja i u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta.

Postavljanjem spomenika vladara u centar gradskog prostora, trg dobija ideološki značaj, postaje ikonološko polje i svojevrsna bina formirana prema principima arhitekture tadašnjih evropskih gradova baroknog stilskog koncepta i urbanizma. Tako glavni trg postaje reprezent grada, države i samog dvora, odnosno novih političkih i kulturnih promena, i na njemu se odigravaju privatna i javna reprezentacija vladajuće dinastije.

Zbog svojih značajnih istorijskih i umetničkih vrednosti, Spomenik knezu Mihailu utvrđen je za kulturno dobro od velikog značaja.

Konzervatorski radovi na spomeniku izvedeni su 1986. godine, čišćenje 1995. godine. Obnova spomenika bila je 2020. godine.

(Telegraf.rs)