PREDSTAVLJAMO VAM: Pasoš Vuka Stefanovića Karadžića iz davne 1852. godine (FOTO)
Godine 1852. iz koje datira ovaj pasoš, izdato je Karadžićevo kapitalno delo: drugo izdanje "Srpskog rječnika" sa 47.427 reči koje je uz prevod "Novog zavjeta" (1847.) predstavljalo temelje za savremeni srpski jezik
Deo mnogih putovanja Vuka Stefanovića Karadžića, reformatora našeg jezika, zabeležen je i u ovom pasošu iz 1852. godine.
Preporučujemo
DISKRIMINACIJA: Zakone o osobama sa invaliditetom retko ko poštuje
OGNJANOVIĆI ODLUČILI: Tijanin novac ide u humanitarne svrhe
Vuk Stefanović Karadžić rodio se u Tršiću blizu Loznice 1787. godine, a umro je u Beču 1864. godine. Ovaj srpski lingvista od detijstva je mnogo putovao. Školovao se u Loznici i u manastiru Tronoša, a putovao je i u Sremske Karlovce kako bi upisao gimnaziju ali ga nisu pustili.
Bio je pisar kod Jakova Nenadovića u Jadaru, školovao se u Dositejevoj Velikoj školi u Beogradu. Nakon propasti ustanka 1813. Vuk je sa porodicom prešao u Zemun, a odatle odlazi u Beč gde se oženio Bečlijkom Anom Marijom Kraus.
Vuk je bio reformator srpskog jezika. U Beču je 1814. godine izašla njegova gramatika koju je nazvao "Pismenica serbskoga jezika". Uz prvo izdanje "Srpskog rječnika" iz 1818. objavio i drugo, prošireno izdanje svoje gramatike. U rečniku je bilo 26.270 reči koje su se koristile u govoru naroda u Srbiji, Sremu i Vojvodini. Zbog problema sa knezom Milošem Obrenovićem bilo mu je zabranjeno da štampa knjige u Srbiji, a jedno vreme i u austrijskoj državi.
Godine 1852. iz koje datira ovaj pasoš, izdato je Karadžićevo kapitalno delo: drugo izdanje "Srpskog rječnika" sa 47.427 reči koje je uz prevod "Novog zavjeta" (1847.) predstavljalo temelje za savremeni standardni srpski jezik.
(Telegraf.rs)