Izlet sećanja na Mihajla Pupina u njegovom rodnom Idvoru (FOTO)

U Pupinovo vreme Idvor je imao 3.000 stanovnika, danas ima oko 1.000 žitelja, a kuća u kojoj je rođen, crkva u kojoj je kršten, škola gde je naučio da čita i piše, njegova zadužbina i grob roditelja, Koste i Olimpijade, čine put Pupinovog nasleđa

Telekom Srbija i Obrazovno-istraživačko društvo Mihajlo Pupin, uz podršku SANU, su četiri dana pred 159. rođendan ovog velikog naučnika u njegovom rodnom mestu Idvoru, predstavili aktivnosti kojima će tokom 2014. na nacionalnom nivou biti obeležena Pupinova godina.

Tokom specijalno vođene ture kroz Zavičajni kompleks u Idvoru prezentovana je nova izložba Pupin - Tesla u Virtuelnom muzeju Mihajlo Pupin, kao i sajt www.Idvor.rs koji omogućava 3D šetnju kroz naučnikovo rodno mesto. Kompanija Telekom Srbija, koja je pomogla ova dva projekta, donirala je i veliki televizor Zavičajnom kompleksu kako bi svi posetioci mogli da gledanjem virtuala dopune svoje znanje o Pupinu. Takođe, u Zadužbini - Narodnom domu Mihajla Pupina postavljen je i QR kod sa osnovnim informacijama o lokacijama na srpskom i engleskom.

- Želja nam je bila da na autentičnoj lokaciji predstavimo novu postavku u virtuelnom muzeju i da pozovemo sve da dođu ovde i lično. Oni koji to nisu u prilici - poznate, ali i manje poznate informacije i podatke o životu i radu Mihajla Pupina mogu da saznaju u virtuelnom muzeju, i da kroz Zavičajni kompleks prošetaju i jednostavnim obilaskom idvorskog sajta. Ukoliko je Idvor nekome daleko na ovaj način smo ga približili, a delo Mihajla Pupina živi već četiri meseca u muzeju koji je dostupan svakom građaninu sveta -  izjavila je Marija Bošković, direktorka Sektora za PR kompanije Telekom Srbija.

- Moje rodno mesto je Idvor i ova činjenica kazuje vrlo malo jer se Idvor ne može naći ni na jednoj zemljopisnoj karti. To je malo selo koje se nalazi u blizini glavnog puta u Banatu - napisao je svojevremeno veliki srpski naučnik Mihajlo Pupin.

Na 13 kilometara od Kovačice, u Južnobanatskom okrugu, nalazi se selo, u kome rode slobodno šetaju, ljudi se takmiče u kotrljanju lubenica, gde se organizuje gulašijada i gde svake godine doputuje između 100 i 150 autobusa punih đaka i turista koji žele da vide gde se igrao i učio i sa kojih pašnjaka je u svetske hramove nauke krenuo slavni Mihajlo Pupin.

- Nisam mogao da pomislim dok sam gledao u zvezdano nebo, čuvao volove, igrao se sa svojim prijateljima po idvorskim pašnjacima, moja majka bi rekla pravio nestašluke, da ću jednog dana sedeti u najvećim hramovima nauke 20. veka, da ću osnivati velike naučne institucije, učiti mnoge mlade darovite naučnike da tehnološki razvoj neće pomoći našem društvu bez duhovnog razvoja - napisao je Pupin.

Ninković-Tašić smatra da reči velikog naučnika treba da posluže kao inspiracija i snaga društvu, da Pupin zaslužuje novu postavku u svom muzeju koja će pokazati mladima "kakav čovek možeš biti makar krenuo iz malog mesta kao što je Idvor".

Ona je izrazila nadu da će "vreme koje dolazi da nam omogući više svesti, savesti i bolje sećanje na jedno od najbogatijih nasleđa koje Srbija ima", da će cela sledeća godina biti, na nacionalnom nivou, godina Mihajla Pupina, čoveka koji je uvek ustajao kada je govorio o svojoj majci čak i pred bogatim Amerikancima, profesorima i naučnicima, koji su zatim danima prepričavali taj susret sa njim.

(Telegraf.rs / Tanjug)