Ulazak u EU: Sanjali šoping, dobili buvljak

Našim susedima ulazak u EU nije doneo ništa dobro. Zabeležen je rast spoljnog duga, nezaposlenosti, siromaštva i slabljenje privrednih grana

Ulazak u Evropsku uniju našim susedima Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunuji, kao i državama iz okruženja, poput Slovenije, nije doneo - bolji život.

Ekonomski pokazatelji govore da se stanje u ovim zemljama, od momenta ulaska u odrabrano evropsko društvo do danas, stalno i bitno pogoršavalo. Pogoršanje je trend. Spoljni dug vrtoglavo je rastao, povećala se nezaposlenost i raslo je siromaštvo...

Kada je reč o spoljnom dugu, najgore je prošla Rumunija, gde je taj dug sa 18 milijardi dolara koliko je iznosio 2003. pre ulaska u EU, dostigao neverovatnih 136 milijardi.

I mađarski dug je porastao za 100 milijardi dolara, pa je sa 42 milijarde dolara 2003. godine, porastao na čak 146 milijardi.

U Bugarskoj se dug povećao sa 12 na 39 milijardi dolara, a ni u Sloveniji nije bilo bolje. Ova nekadašnja članica SFRJ od 11 milijardi, koliko je dugovala pre ulaska u EU, danas dostiže dug od 61 milijardu dolara.

Uporedni podaci pokazuju da je ulazak ovih država u EU, pored rasta spoljnog duga, doveo i do rasta nezaposlenosti. Tako je u Mađarskoj nezaposlenost skoro duplirana. Slična situacija je i u Rumuniji, ali je masovan odlazak radnika iz ove zemlje u zapadne države EU formalno ublažio rast stope nezaposlenosti.

U Bugarskoj su kvote, ukidanje carina, smanjenje subvencija, dovele do toga da ova država, koja je bila najpoznatiji istočnoevropski proizvođač povrća, uvozi krastavce i krompir iz EU.