Banke gledaju i nalog na Fejsu pre odobravanja kredita!

Banke "špijuniraju" klijente na društvenim mrežama, jer na osnovu podataka koji se ostavljaju mogu da se sklope precizne slike o ponašanju, interesovanjima i platežnoj moći pojedinaca

Kada građanin poželi da digne kredit u banci, a ona ga odbije, nije sve izgubljeno. Problem je, naime, često u tome što bankama treba podneti dokumenta o prihodima ili neka druga dokumenta iz kojih se vidi da je reč o pouzdanom klijentu, a tih dokumenata – nema.

Ali onaj ko nema pametan telefon ili nalog na Tviteru, ne treba da očajava. Dovoljan je i jednostavan mobilni telefon.

"Safarikom", najveći kenijski operater mobilne telefonije, koristi podatke o tome koliko često njegovi korisnici pune svoje SIM kartice, koliko često koriste audio-memoriju ili funkciju plaćanja preko telefona. Čim ustanovi da je potencijalni korisnik dovoljno pouzdan, "Safarikom" se pretvara u banku i zajmi mu novac.

Rešenje postoji, a krije sa na društvenim mrežama, jer na osnovu ogromnih količina podataka koje ostavimo na njima mogu da se sklope relativno precizne slike o ponašanju, interesovanjima i platežnoj moći pojedinaca.

Neke banke, kao što su "Lendo", služe se i podacima o aktivnostima korisnika na Fejsbuku i Tviteru. Onaj ko zatraži kredit od "Lenda" ima dobre karte u rukama ako je dobro povezan sa bar desetak ljudi na socijalnim mrežama.

I američki finansijski koncern "Lendap" "vršlja" po socijalnim mrežama kako bi utvrdio da li informacije koje je korisnik popunio u internet formularu kojim traži kredit odgovaraju podacima koje odaju Fejsbuk i Tviter.

Ali socijalne mreže su samo vrh ledenog brega. "Vonga", internet firma za dodelu kredita, proverava čak i u koje doba dana i na koji način se podnosilac zahteva "kretao“ po odgovarajućem internet portalu (dve trećine svih zahteva koji se podnose prvi put biva odbijeno).

Hamburški "Kreditek" koristi čak 8.000 indikatora kao što su podaci o kretanju (mikrogeografski pokazatelji i GPS), socijalni pokazatelji (kome se sve "sviđa" i šta se njemu "sviđa", "prijatelji", "lokacije"), analize ponašanja na internetu (pokreti i vreme zadržavanja na internet strani i podstranama firme), kupovine preko interneta, podaci o opremi podnosioca zahteva (instalirane aplikacije, operativni sistem).

(Telegraf.rs / Izvor: Dojče vele)