PREKOBROJNI: 1.000 zatvorenika na slobodi zbog prebukiranosti zatvora
Vlada Srbije usvojiće zakon kojim će biti amnestirano oko 1.000 ljudi osuđenih za krivična dela do tri meseca zatvora, dok će kazne za još 2.000 ljudi biti prepolovljene
Oko 1.000 zatvorenika osuđenih na kazne do tri meseca zatvora biće oslobođeno, kako bi se u srpskim zatvorima napravilo mesta za nove osuđenike. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je da će Vlada Srbije usvojiti to zakonsko rešenje, čiji je cilj raterećenje kapaciteta zatvora.
Okvirno, novim zakonom o amnestiji biće obuhvaćeno 3.000 ljudi, od čega će se 1.000 naći na slobodi, a za još 2.000 njih kazne će biti prepolovljene ili smanjene za četvrtinu.
Prema ovom rešenju, na slobodi bi trebalo da se nađu osuđeni za razbojništva, krađe, huliganstvo i slična dela, za koja je zaprećena kazna do tri3 meseca. U Ministarstvu pravde kažu da će mere predviđene nacrtom ovog zakona stupiti na snagu istog dana kada ga Skupština Srbije usvoji i važiće samo jedan dan.
Informaciju o ovom predlogu zakona potvrdio je i premijer i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, koji je rekao da će Vlada usvojiti to zakonsko rešenje čiji je cilj raterećenje kapaciteta zatvora, a kojim neće biti obuhvaćeni osuđeni za teška krivična dela, već samo oni koji su dobili zatvorske kazne do šest meseci.
- Vlada Srbije bi danas trebalo da usvoji predlog zakona o amnestiji zatvorenika i on će biti upućen parlamentu, a cilj je rasterećenje kapaciteta zatvora - rekao je premijer i ukazao da veliki broj ljudi čeka na izvršenje zatvorske kazne.
Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević kaže za portal "Mondo" da će amnestijom biti obuhvaćeni uglavnom osuđeni za razbojništva, iznude i razbojničke krađe, koji su dobilli blaže zatvorske kazne. Upitan da li će među amnestiranima biti i pripadnika desničaskih organizacija, Antonijević je odgovorio potvrdno.
- Zakonom neće biti obuhvaćena teža krivična dela kao što su ubistva, ratni zločini, trgovina ljudima i narkoticima, kao ni krivična dela nad decom. Dakle, naparavljen je rez da se ustanovi koja dela su manje društvene opasnosti, a sve se čini zbog potrebe da se rastrerete zatvori. Ovo je jedino što država može da uradi, iako znam da je u pitanju nepopularna mera - ističe Antonijević.
(M. S. / Izvor: Mondo)