KOMUNIZAM UZVRAĆA UDARAC: Prinudni rad zbog ukradene struje!

- Na molbu iz Ministarstva pravde, pristali smo da na društveno koristan rad od 240 sati zaposlimo sugrađanina koji je neovlašćeno skinuo plombu sa električnog brojila i na svoju ruku uključio struju - kaže tehnički direktor Javnog komunalnog preduzeća "Radnik" u Sivcu Milovan Bošković

Žitelji Sivca, mesta s najvećim brojem nezaposlenih u opštini, prednjače po broju neplatiša i visini duga za struju, kao i samovoljnom uključivanju na električnu mrežu na području Elektrodistribucije (ED) Sombor.

- Na molbu Ministarstva pravde, pristali smo da na društveno koristan rad od 240 sati zaposlimo sugrađanina koji je neovlašćeno skinuo plombu sa električnog brojila i na svoju ruku uključio struju. To je prvi slučaj takve kazne u selu -  rekao je tehnički direktor Javnog komunalnog preduzeća "Radnik" u Sivcu Milovan Bošković.

Kaznu za bespravno korišćenje struje društveno korisnim radom otplatiće Predrag Vukašinović, koji za struju duguje oko 200.000 dinara.

- Zbog duga mi je struja "isečena", pa sam je sam uključio. Za samovoljno prikopčavanje određeno je da platim kaznu od 100.000 dinara ili da idem u zatvor na godinu dana. Kao zamena za to ponuđen mi je društveno koristan rad. Prihvatio sam iako će mi to oduzeti vreme za sezonske poslove, na kojima bih zaradio da prehranim porodicu - kaže Vukašinović.

On dodaje da ne zna kako će izmiriti dug za struju, jer mu ne odgovara ni ponuđeno plaćanje na rate.

- Predložili su mi da odjednom platim 70.000 dinara, a 130.000 dinara na više mesečnih rata. Kako da platim kad nemamo posao ni supruga ni ja, a treba hraniti i školovati troje dece. Sramota je da u 21. veku budem kažnjen zbog toga što sam deci prikopčao struju - kaže Vukašinović.

Šef Odseka za alternativne sankcije u Ministarstvu pravde Viljem Hrast rekao je da se kazna društveno korisnog rada izriče u slučajevima lakših krivičnih dela počinjenih zbog teške socijalne situacije.

- Pravi naziv te alternativne sankcije glasi: kazna rada u javnom interesu. Ona se izriče ljudima koji nisu počinili krivična dela da bi se obogatili, nego da bi mogli da prežive. Reč je delima kao što su krađa struje, ogrevnog drveta, ribe i slično. Niko ne može biti nateran da prihvati kaznu rada u javnom interesu, ali je ona bolja od obavezne sudske novčane kazne ili kazne zatvora -  objašnjava Hrast.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde list "Press" saznaje da je prva kazna rada u javnom interesu primenjena u aprilu 2009. godine, a da je sada sve popularnija.

- Najčešća krivična dela koja su počinili osuđeni na kaznu rada u javnom interesu jesu krađa struje, krađa ogrevnog drveta, ugrožavanje javnog saobraćaja, izazivanje opšte opasnosti, neovlašćeno držanje opojnih droga. U toku 2011. godine je izvršeno 388 kazni rada u javnom interesu, dok je u 2012. godini do sada izrečeno 218 kazni - rečeno je u Ministarstvu pravde.

(I. M. / Press)