Hrvatska umire?! Svaki treći stanovnik penzioner do kraja 2017. godine

U tekstu pod naslovom "Hrvatska umire: Svaki treći stanovnik penzioner do kraja 2017", list "Glas Slavonije" navodi da, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u ovom trenutku ima 1,440.188 penzionih osiguranika (radnika), a korisnika penzija ima 1,233.375, pa je odnos zaposlenih i penzionisanih (1:1,17)

Hrvatska će do kraja 2017. imati gotovo 1,24 miliona penzionera, ili 28,7 odsto populacije, obistine li se projekcije vlade u Zagrebu napravljene za potrebe izrade ovogodišnjeg budžeta.

Preporučujemo

Pitali su Hrvate da li su za vraćanje vojnog roka: Njihov odgovor iznenadiće mnoge

U tekstu pod naslovom "Hrvatska umire: Svaki treći stanovnik penzioner do kraja 2017", list "Glas Slavonije" navodi da, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u ovom trenutku ima 1,440.188 penzionih osiguranika (radnika), a korisnika penzija ima 1,233.375, pa je odnos zaposlenih i penzionisanih (1:1,17).

Takav racio, kako se ocenjuje, izaziva nelagodu u pogledu budućnosti hrvatskog penzionog sistema i zemlje uopšte, jer bi odnos trebalo da bude minimalno 1:2, da jedan radnik zarađuje za sebe i za bar jednog penzionera, prenosi portal Seebiz.

U nekim županijama, poput (dela) slavonskih, odnos je već prevagnuo na krivu stranu, pa iznosi i 1:0,96, dodaje se dalje.

Prema statistikama HZMO-a, u 2017. se očekuje oko 6.500 novih korisnika penzionog osiguranja, jer se predviđa da će u penziju otići oko 50.000 radnika, ali se očekuje i 43.500 umrlih korisnika, što daje godišnje povećanje od 6.500 penzionera, piše "Glas Slavonije".

Taj broj će se, kako se predviđa, prema posebnim propisima, smanjiti za oko 1.500, pa u konačnom ishodu povećanje penzionera u 2017. iznosi 5.000. Prema tim praćenjima, očekivanja su da će se broj osiguranika povećavati, te da će tako i odnos korisnika i osiguranika ići u pozitivnom smeru.

Država očekuje da će od doprinosa za penziono osiguranje u 2017. prikupiti 22,57 milijardi kuna (malo iznad tri milijarde evra) , što znači da će iz poreskih prihoda morati da se osigura dodatnih 17 milijardi kuna (2,28 milijardi evra) kako bi se pokrio trošak penzija.

Demograf sa Instituta “Ivo Pilar” u Vukovaru, Dražen Živić, kaže da je demografski razlog najvažniji za rast broja hrvatskih penzionera, jer nacija stari.

- Nagli porast (broja penzionera) nastaje početkom 90-ih, kada se masovno poseže za institutom dokupa staža, pri čemu se rešavao problem nefunkcionisanja preduzeća, njihov stečaj, a problem radnika rešavao dokupom staža, što je bio znatan priliv broju penzionera.

Dodaje da je posleratni period, takođe, "povukao za sobom brojne vojne penzije pre navršenih godina njihovih korisnika za redovnu penziju, što znači i neuplatu u penzione fondove".

(Telegraf.rs/ Tanjug)