OSNOVNA ŠKOLA U SRBIJI TRAJAĆE 9 GODINA? Evo šta bi to značilo za našu decu!

Sadašnji predškolci bili bi prvaci, a osnovno obrazovanje sastojalo bi se od tri ciklusa po tri razreda

Osnovna škola trebalo bi da traje devet, umesto sadašnjih osam godina, predloženo je na tribini odbora za obrazovanje Srpske akademije nauka i umetnosti.

OVAJ KVIZ DECA IZ SRBIJE REŠAVAJU K'O OD ŠALE: Mislite da ste pametniji od osnovaca? Proverite svoje znanje!

Sadašnji predškolci bili bi prvaci, a osnovno obrazovanje sastojalo bi se od tri ciklusa po tri razreda.

Bilo je argumenata i za i protiv uvođenja ovog modela, koji nije pomenut u nacionalnoj strategiji razvoja obrazovanja. Dilema je bila i ko bi izgubio i ko dobio - nastavnici ili učitelji. Da li bi učitelji predavali u četiri i po ili u pet razreda. Pomenuto je da bi period od 4. do 6. razreda bio kombinacija predmetne i razredne nastave.

Prof. dr Aleksandar Lipkovski, predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta, ocenio je da ovo ne bi bila mala, nego revolucionarna promena.

- Zbog uvođenja ovakvog sistema okolne države imaju niz problema. Ova promena podstiče se spolja, zbog ušteda u obrazovanju, koje nam nameću kreditori i finansijeri. Za poslednjih 20 do 30 godina, obrazovni sistem se dosta promenio. Mnoge stvari rađene su na brzinu, mnoge upropaštene, pa je sistem doveden u nezavidnu situaciju. Bez podrške društva nema ozbiljne reforme obrazovanja- smatra Lipkovski. Naveo je i da je nužno da se izdvajanje za nauku sa tri poveća na šest odsto BDP-a. Prema njegovom mišljenju, neophodno je uvesti i jednosmenski rad u školama.

Dr Stevan Jokić, naučni savetnik Instituta "Vinča", govorio je kako je nužno da promene u obrazovnom sistemu prate promene u društvu, jer današnjim đacima, "generaciji palčića, jer sve rade sa dva palca na svom mobilnom telefonu", treba drugačija škola.

- Njima je linearni svet knjige nezanimljiv. Dosadno im je ono što im mi pričamo. Oni žive u virtuelnom, a ne u metričkom svetu. Problem škole je što deci dajemo informacije, a danas svako dete u svom džepu ima sve informacije. Žalimo se da uče napamet, a mi smo ih naučili tako da uče - ocenio je Jokić. On je pomenuo i francuski podatak da 25 odsto đaka završi osnovnu i srednju školu, a da nije sposobno da bilo šta radi u životu. Zato je važno, dodao je, da se nastavnici okrenu svoj deci, a ne samo talentima.

Pomenuo je da nastavnici često, u nastavi informatike, za izgovor uzimaju nedovoljnu tehničku opremljenost, što nije dobar argument.

O nastavi informatike bez računara, u nižim razredima, govorio je i Filip Marić sa Mamematičkog fakulteta, govoreći da algoritamsko mišljenje, potrebno za programiranje, može da se razvija i uz pomoć table i krede, bez kompjutera.

- Lekcija iz orijentacije u prostoru, u udžbeniku objavljenom prošle godine, i dalje objašnjava kako se snaći uz pomoć mahovine, Severnjače, godova na drvetu. Ni rečju se ne spominju Gugl mape, iako svako dete ima pametni telefon u džepu - istakao je Marić.

U prilog sporosti reformi je i primer koji je naveo Slobodan Popov iz Centra za razvoj prirodnih nauka, tehnologije i informatike - važeći normativ za opremanje kabineta za Tehničko-informatičko obrazovanje je pisan 1987. godine i kaže da treba koristiti grafoskope i dijaskope, iako je to odavno prevaziđeno.

(Telegraf.rs / Izvor: Večernje Novosti)