DUBROVNIKU PRETE SNAŽNI ZEMLJOTRESI: Ako tlo počne da podrtava, ljudi će biti u opasnosti zbog jednog problema

Dubrovnik i njegova okolina je seizmički najaktivnije područje u čitavoj Hrvatskoj gde su mogući katastrofalni zemljotresi, čak do 7,5 stepeni po Rihteru

Posle razornih zemljotresa koji su u poslednje vreme pogodili Italiju, države koje se nalaze u njenoj neposrednoj blizini se pitaju šta bi se njima desilo kada bi ih zadesio zemljotres, a jedna od tih država je Hrvatska koju, zbog ličnog iskustva, najviše brine Dubrovnik. 

Preporučujemo

SNAŽAN ZEMLJOTRES POGODIO BOSNU: Panika na Balkanu, potres se osetio i u Hrvatskoj!

Prilikom snažnog zemljotresa, čak 70 posto svih stambenih jedinica u Dubrovniku našlo bi se u velikoj opasnosti.

Iva Dasović, postdoktorant na geofizičkom odseku Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu rekla je kako se u budućnosti mogu očekivati snažni potres na seizmološki najaktivnijim područjima Hrvatske, a to su dubrovačko, riječko i zagrebačko područje. 

JAK ZEMLJOTRES POGODIO BIH: Tresla se Banjaluka, tlo snažno podrhtavalo

- Nije pitanje da li će se u Hrvatskoj dogoditi snažan zemljotres, nego kada će se dogoditi. Nažalost potrese ne možemo predvideti, ali prema svemu što znamo o zemljotresima, kako oni nastaju i kada su se događali, možemo reći da postoji velika verovatnoća i da bi trebalo da očekujemo neki snažan potres u Hrvatskoj, pogotovo u poznatim rasednim područjima - ističe Dasović, te dodaje da je poslednji snažni potres u Hrvatskoj bio u Stonu 1996. godine.

Na pitanje da li ljudi treba da se  potresa odgovara da ih ne možemo predvideti, ali im možemo doskočiti, a pri tom prvenstveno misli na to da kvalitetno gradimo objekte.

Sami potresi ne ubijaju ljude, već to najčešće čine građevine. Jedan od dubrovačkih građevinskih stručnjaka govorio je za Dubrovački dnevnik o kvalitetu gradnje u Gradu, a on je pristao na razgovor pod uslovom anonimnosti.

Građevinar je na početku razgovora objasnio da su pravilnici koji propisuju uslove gradnje u seizmološki aktivnim područjima u Hrvatskoj dobro napisani, ali da se u praksi ne sprovode u dovoljnoj meri. 

- U Dubrovniku su velike zgrade i novoizgrađene javne ustanove znatno sigurnije od porodičnih kuća. Često investitori ne žele da izgrade dovoljno debele i kvalitetne zidove, kako bi uštedeli prilikom gradnje. Stare kuće su takođe opasne. Čak 70 posto svih stambenih jedinica u Dubrovniku našlo bi se u velikoj opasnosti, u slučaju snažnog potresa - ističe građevinar i dodaje:

- Poseban problem su one nekretnine koje su se renovirale, što u praksi znači da su probijani neki otvori, skraćivani zidovi, što samo ruši kvalitet statike. Nikad nećete videti da neko prilikom renoviranja kuće, dodaje neki novi noseći zid ili slično, gotovo uvek se tu radi na smanjenju statike. u Dubrovniku su brojne kuće, zbog gradnje apartmana, renovirane na ovaj način. Takođe, imamo primere gde su se garaže, pomoćni objekti i slično pretvarali u apartmane, a jasno da taj kvalitet gradnje neće zaustaviti snažan potres.

Na pitanje da li se snose kazne ako se ne poštuje pravilnik o gradnji koji se tiče zemljotresa, ovaj građevinar kaže da ne postoje klasične kazne, nego građevinska inspekcija može da podigne optužnicu na sudu, koji potom donosi rešenje.

- Šteta što se sada prilikom legalizacije kuća o tome nije vodilo više računa. Brojne kuće u Dubrovniku i okolini, koje su se sada legaliziovale, nisu napravljene u skladu sa pravilnikom o gradnji u seizmološki aktivnim područjima Hrvatske - zaključuje građevinar.

Dubrovnik i njegova okolina je seizmički najaktivnije područje u čitavoj Hrvatskoj gde su mogući katastrofalni zemljotresi, čak do 7,5 stepeni po Rihteru. Kao što je rekla i Dasović, nije pitanje hoće li se dogoditi jaki potres u Dubrovniku, nego kada će se dogoditi. Možda ga čitava sadašnja generacija ne doživi, ali to ne znači da ne treba graditi po strogim kriterijumima, jer će, sutra, buduće generacije, kada se jaki potres dogodi, koristiti te iste građevine.

U Hrvatskoj se godišnje u proseku dogodi nekoliko stotina zemljotresa, a statistika govori kako svakih 10 do 15 godina Balkan pogodi bar jedan jaki zemljotres, dok se svakih 60 do 70 godina dogodi katastrofalan potres. Poslednjih 50 godina u Hrvatskoj se dogodio 91 jaki potres, a ukupno je dosad bilo više od 200 potresa magnitude veće od 6,0, njih 27 s proračunatom magnitudom većom od 6,7 po Rihteru.

(Telegraf.rs / Izvor: radiosarajevo.ba)