JADRANSKO MORE POSTAJE OPASNO: U njemu je sve više smrtonosnih riba

- Nakon otvaranja Sueskog kanala 1869. goidne, omogućen je prelazak organizama iz jednog u drugo more - rekao je Jakov Dulčić

Klimatske promene uticale su i na morsku floru, pa tako u Jadranskom moru možemo uloviti i neke ribe koje do sada nismo nikada videli. Riblji svet je pretrpeo značajne i brze promene, takozvani procen tropikalizacije, to jest povećanja brojnosti toploljubnih vrsta u severnim delovima mora.

U JADRANSKOM MORU ULOVLJENA NAJOTROVNIJA RIBA NA SVETU: Narode, čuvajte se ovog ubice!

- Osim otopljenja, koje je sve vidljivije, sve značajniji uticaj ima i proces lesepsijskih migracija (migracije iz Crvenog u Sredozemno more). Nakon otvaranja Sueskog kanala 1869. goidne, omogućen je prelazak organizama iz jednog u drugo more. Tako su neke invazivne vrste iz Crvenog mora postale deo sredozemnog ekosastava te imaju ozbiljan uticaj na ekologiju, a neke vrste ugrožavaju lokalne i endemične vrste. Sve to dovodi do promena unutar ekosastava - objasnio je za dnevnik.hr profesor Jakov Dulčić.

Tako je i prugasti kljunaš završio u Jadranu. Reč je o ribi koja naseljava grebenska područja na dubinama od jedan do 10 metara. Njena prirodna okolina je u vodama Tihog okeana, kod Japana, Koreje, Tajvana...

Naučnici su zaključili da je najverojatnije u Jadran dospela pomoću brodova, najverojatnije teretnim ili tankerima, odnosno u komorama "sea chest" ili putem balastnih voda. Međutim, isto tako napominju kako ne mogu isključiti i ostale načine.

Kako navode istraživači sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu do sada je u Jadranskom moru zabeleženo 14 vrsta riba lesepsijskih migranata.

- Od njih su potencijalno invazivne i sa velikom sposobnošću da uspostave svoju populaciju u Jadranskom moru zasigurno ribe plavotačkasta trumpetača (Fistularia commersonii), srebrnoprugasta napuhača ili četverozupka (Lagocephalus sceleratus) i Siganus luridus, pa plavi rak (Callinectes sapidus), zatim lakonogi rak (Percnon gibbesi) koji su dospeli u Sredozemlje, a naknadno i u Jadran preko Gibraltarskog moreuza. Iako se u većini slučajeva radi o "zalutalim" jedinkama koje još nisu spremne za "kolonizaciju" Jadranskog mora, postoje indikacije da su neke vrste postale uspešne ili potencijalno uspešni "kolonizatori" poput upravo navedenih vrsta - dodao je Jovan.

(Telegraf.rs / Izvor: dnevnik.hr)