NEMAČKA PROTERALA CRNOGORCE: 2.400 građana mora da napusti zemlju

Broj crnogorskih podnosilaca zahteva za azil verovatno će biti značajno smanjen ove godine, jer je Crna Gora proglašena sigurnom zemljom porekla

Prema podacim Savezne kancelarije za migracije i izbeglice, u Nemačkoj se nalazi 22.868 crnogorskih državljana, od kojih 2.400 mora napustiti tu zemlju saopšteno je podgoričkoj Pobjedi iz nemačke ambasade u Podgorici.

Preporučujemo

ANGELA MERKEL PROTERUJE BALKANCE: Skoro 100.000 ljudi u narednih 5 godina ne sme da uđe u Nemačku!

Prema navodima iz Ambasade, od 2.400 crnogorskih državljana koji moraju napustiti Nemačku njih 420 nema putne isprave.

U Ambasadi ne raspolažu podatkom koliko crnogorskih državljana, kojima je odbijen zahtev za azil, čeka na deportaciju.

- Ali, u principu svih 2.400 navedenih moraju napustiti Nemačku. Neki su već otišli dobrovoljno - kažu u Ambasadi i pojašnjavaju da su savezne pokrajine nadležne za vraćanje odbijenih azilanata iz Nemačke.

Dodaju i da će broj crnogorskih podnosilaca zahteva za azil verovatno biti značajno smanjen ove godine, jer je Crna Gora proglašena sigurnom zemljom porekla.

Generalna sekretarka Saveza crnogorskih asocijacija Nemačke Emira M. Ličina kaže za Pobjedu da je "enorman" broj izbeglica, koji je 2015. pristigao u Nemačku, prisilio vlasti te zemlje na donošenje različitih mera kako bi se broj tražilaca azila smanjio.

- Posledica toga je opadanje ukupnog broja i procentualnog udela aspiranata iz balkanskih zemalja. Sada izbeglice iz Sirije čine više od polovine ukupnog broja - rekla je ona.

Prema njenim rečima, "proglašenje Crne Gore, Albanije i Kosova zemljama sigurnog porekla verovatno je najvažnija pravna inovacija u 2015. godini koja se tiče građana ovih zemalja, jer nemačkim vlastima omogućava brzu deportaciju tražilaca azila iz tih država".

To znači da je osobama iz ovih zemalja, sa pravnog aspekta, ograničeno pravo na azil u Nemačkoj. Uspostavljanje registracionih centara, uvođenje opcije distribucije materijalne pomoći umesto dodele finansijskih sredstava migrantima sa Balkana, s jedne strane, i oštrija pravila za spajanje porodice.

S druge strane, kako kaže Ličina, imaju cilj "eliminaciju" i smanjenje lažnih azilanata. Ona tvrdi i da su te mere smanjile broj migranata sa Balkana na samo oko deset odsto od početnog broja zahtjeva za azil u Nemačkoj.

(Telegraf.rs / Tanjug)