ZAŠTO SRBI UČE IZ HRVATSKIH UDŽBENIKA? Naši studenti osuđeni na komšijsku literaturu još od vremena Jugoslavije!

Postavlja se pitanje da li od vremena Jugoslavije do današnjih dana nije bilo stručnjaka ili volje da se osveže i obogate znanja iz različitih naučnih oblasti

Gotovo da nema fakulteta ili visokoškolske ustanove u Srbiji čiji studenti u velikoj meri ne koriste kao stručnu literauru udžbenike pisane na hrvatskom jeziku. Nedostatak stručnog kadra i naučnika ili sentimentalna vezanost za vremena bivše Jugoslavije, tek su neki od potencijalnih uzroka zašto su srpski akademci osuđeni na hrvatske udžbenike.

"IDEM U OPHODNJU SA ŠLAPAMA": Stiže prvi srpsko-hrvatski rečnik!

Ako bismo se bavili onom čuvenom "to je sve jedan jezik koji je veštački podvojen", mogli bismo da umirimo savest i da pristanemo na to da u Srbiji nemamo stručnjake koji bi napisali dobre udžbenike.

VUK KARADŽIĆ POKRAO HRVATSKI JEZIK I NAPRAVIO SRPSKI? Evo kako Hrvati falsifikuju istoriju!

S druge strane, ta ista literatura koju koriste srpski studenti u većini slučajeva datira iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.

Postavlja se pitanje da li od tada do današnjih dana nije bilo stručnjaka ili volje da se osveže i obogate znanja iz različitih naučnih oblasti.

Nadležni organi za ovaj slučaj iz nekih svoji razloga ćute o ovom problemu i čini se kao da ih to preterano i ne zanima.

Pitanja u vezi sa ovom temom uputili smo Ministarstvu prosvete, Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva i Rektoratu.

Iz zavoda sa udžbenike smo barem dobili objašnjenje da ovo nije njihova nadležnost.

U Rektoratu su nam samo kratko i zbunjeno prokomentarisali da "oni nisu čuli da se na našim fakultetima koriste udžbenici pisani na hrvatskom jeziku", dok iz Ministarstva prosvete nismo dobili nikakav odgovor.

Jedini koji su  bili raspoloženi za razgovor na ovu temu su lingvisti Ivan Klajn i Vlado Đukanović.

Ivan Klajn nam je sa lingvističkog aspekta objasnio upotrebu udžbenika na hrvatskom jeziku ističući da studentima nije nikakv problem u smislu razumevanja.

- Trebalo bi da za sve predmete na fakultetima imamo svoje udžbenike. Međutim, nije nikakva smetnja studentima to što uče iz udžbenika na hrvatskom jeziku. U svakom slučaju, za naše studente je bolje da uče iz udžbenika pisanih hrvatskim jezikom nego iz literature na engleskom ili na nekom drugom jeziku - rekao je Klajn.

On je naglasio da je vrlo bitno da svaki profesor ukaže studentima na terminološke razlike između hrvatskog i srpskog jezika.

- Hrvati su skloni da koriste kovanice koje su nesvosjtvene srpsko jeziku i jedino bi one mogle da unesu zabunu. Međutim, smatram da to ne bi trebalo da pravi problem u usvajanju gradiva - objašnjava Klajn.

On kaže da postoji više razloga zbog kojih su srpski studenti poslednjih decenija primorani da uče iz udžbenika na hrvatskom jeziku ističući kao jedan od glavnih to što se ta taj običaj preneo iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. On se zapitao da li Srbija nema stručnjake ili ne postoji volja da se fakulteti opreme adekvatnom literaturom na srpskom jeziku.

Lingvista Vlado Đukanović kaže da je ovaj problem nasleđen iz SFRJ i da su razlozi što se udžbenici masovno koriste na srpskim viskoškolskim ustanovama višestruki.

- Opšte je poznato da se na našim fakultetima za učenje koriste udžbenici hrvatskih autora. Sličan slučaj je i u Makedoniji. Postavlja se pitanje da li u kod nas postoje stručnjaci iz svih oblasti koji bi mogli studentima da omoguće valjanu literaturu.

Đukanović objašnjava da sa lingvističkog aspekta ne postoje prepreke za učenje iz udžbenika na hrvatskom jeziku, iako bi najbolje bilo da srpski univerzitet ima udžbenike na maternjem jeziku iz svi naučnih oblasti.

Kako on kaže, ova praksa korišćenja fakultetskih udžbenika na "komšiijskom" jeziku nije prisutna samo u Srbiji, ističući kao reprezentativan primer to što se u Crnoj Gori koristi beogradska literatura.

- Koliko god mi isticali kako imamo vrhunske stručnjake, očigledno da nije baš tako. Jer, kad god je potrebno da se uradi neki veći posao, naši "stručnjaci" zakažu. Takav problem se pojavljuje i kada treba da se pronađe valjan prevod - kaže Đukanović.

Drugi razlog koji bi mogao da opravda to što su srpski studenti primorani da uče iz hrvatskih knjiga možda možemo pronaći u odsustvu volje da sve naučne oblasti na srpskim fakultetima budu "pokrivene" odgovarajućom literaturom.

Bilo kako bilo, dok se neko ozbiljno ne pozabavi akademskom literaturom, srpski studenti će morati da se zadovolje komšijskim udžbenicima.

U komentarima nam ostavite informacije o fakultetima na kojima se koristi hrvatska literatura!

(J. Tetiković)