"IDEM U OPHODNJU SA ŠLAPAMA": Stiže prvi srpsko-hrvatski rečnik!

Autor rečnika krivi Jugoslovensku narodnu armiju za "umanjivanje razlika između srpskog i hrvatskog jezika"

Na skorašnjem Interliberu, koji počinje za nedelju dana, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara jeste "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik" profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije. Reč je o izdanju Matice hrvatske čija je najava pre tačno dve godine izazvala brojne kritike, primedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Preporučujemo

VUK KARADŽIĆ POKRAO HRVATSKI JEZIK I NAPRAVIO SRPSKI? Evo kako Hrvati falsifikuju istoriju!

Medijska buka bila je intenzivna kao da tu nije reč o stručnom jezičnom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog lingviste, nego o nekakvoj policijskoj poteri kojom će se iz hrvatske jezičke prakse isterivati reči srpskog porekla, piše zagrebački Večernji list.

BOSANSKI ŠKOLSKI REČNIK PUN MRŽNJE: Srbi i pravoslavci predstavljeni kao seljačine i genetski četnici!

- Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, na hrvatskoj su strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osećajem, drugačije jezički odškolo­vani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u komunikaciji, preko televizije) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je veliki deo te leksike razumljiv, deo sličan vlastitom, ali i jedan deo nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardne lekseme - ističe u predgovoru profesor Samardžija i dodaje:

- Upravo zato odlučio sam da sastavim ovaj rečnik po načelima dvojezične leksikografije prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicama/pripadnicima hr­vatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i celovitije razumevanje leksike srpskoga jezika.

On tvrdi da mu namera nije bila da povuče crtu i popiše sve razlike između hrvatsko­g i srpskog jezika niti sve leksičke i leksičkosemantičke razlike koje postoje u jezičkoj praksi dveju jezičkih i etničkih zajednica, nego govornicama i govornicima hrvat­skog da olakša razumevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških osobenosti.

- Budući da su u proteklih dvadesetak godina neka od privatnih, pa i diletantskih izdanja o razlikama između hrvatskog i srpskog nekim stranim kolegama, ponekad i sa primesom slabo prikrivene zluradosti, poslužila kao dobrodošao "dokaz" o naravi jezičke politike u Republici Hrvatskoj, a i o navodnim posrtanjima "jezikoslovne kroatistike", napominjem da je ovaj rečnik kao autorsko delo nastao bez ikakve i bilo čije "narudžbine" pa su i stavovi u njemu izneseni autorski, moji i samo tim naslovom treba nasloviti sve kritike, prigovore i zamerke - piše Samardžija i otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog veka u Hrvatskoj vladao politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskog i srpskog jezika minimizirao i ignorisao.

Samardžija tvrdi i da je život u jugoslavenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim "jezgrenim" delom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, a za muški deo hrvatske populacije i službom u JNA (u kojoj je de facto službeni i zapovedni jezik bio srpski) ublažavao i umanjivao uticaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Pri tome naglašava da se poneki lingvista umeo poslužiti doskočicama poput one o grahu i pasulju - Naime nije važno je li grah ili pasulj, važno je da ga ima!

Sada je pred hrvatskim čitaocima pregledni rečnik s više hiljada reči na gotovo šest stotina stranica u kojem su pre svakog slova uvrštene leksikonski sažete odrednice o odabranim događajima iz srpske nacionalne i političke istorije u rasponu od delija preko Ćele-kule do znamenitih manastira s Atosa ili Kosova.

Posebnu je pažnju profesor Samardžija posvetio srpskim pravoslavnim nazivima ali i pozajmljenicama. Srpske odrednice se donose uobičajenim abecednim redom, i to na oba pisma, dakle i latinicom i ćirilicom.

Autor je samokritički istakao i da nema kompetencije izvornog govornika srpskog i da je leksici srpskog jezika pristupio kao inojezični govornik.

– To ističem zbog toga što se moglo dogoditi da neka srpska leksema nije obrađena celovito ili da mu nisu "uhvaćene" sve značenjske nijanse. Takvi se propusti mogu relativno lako ukloniti samo uz pomoć stručnjaka s odgovarajućim metajezičnim znanjem i kompetencijom izvornog govornika srpskog jezika, ali takvu osobu za saradnju nisam uspeo pronaći – ističe prof. Samardžija.

Primeri srpskih reči i hrvatskih sinonima:

bukvalno - doslovno, dorječno

crkotina - strvina, crkletina

izvinjenje - isprika, opravdanje

nasušan - poseban, nužan, svagdanji

buvljak - svaštarnica, ulična staretinarnica

lešinar - sup, strvinar, orlušina

besprizoran - zapušten, zanemaren, prepušten ulici

beznačajan - nevažan, nebitan

uviđaj - očevid

snishodljiv - udvoran, dodvoran

patika - papuča, tenisica, šlapa

patrola - ophodnja

saučešće - sućut

svirep - okrutan, surov, nasilan

usaglasiti - uskladiti, dogovoriti

(Telegraf.rs / Izvor: vecernji.hr)