BOSANSKI ŠKOLSKI REČNIK PUN MRŽNJE: Srbi i pravoslavci predstavljeni kao seljačine i genetski četnici!

U rečniku nema reči "ustaša", a "četnik" nije predstavljen kao pripadnik pokreta već "srpske vojske koja je kroz historiju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom", a "četnikuša" je "pripadnica srpske vojske", ali i "Srpkinja u Bosni sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti"

Dževad Jahić je autor rečnika bosanskog jezika koji se preporučuje kao literatura u školama i na fakultetima FBiH i pun je pogrdnih izraza na račun Srba i pravoslavaca, piše Blic.

Preporučujemo

ZAŠTO LJUDI IZ "UNUTRAŠNJOSTI" menjaju GOVOR kada dođu u BEOGRAD? Razlog će vas iznenaditi!

U školskom rečniku autora reč "đikan" tumači se kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porekla koji je genetski četnik". Kao primer se navodi rečenica: "Poklaše nas đikani".

Tumačenje reči "balvangrad" pežorativno je predstavljeno za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridev "balvangradski" koristi se za mentalitet. Tako se opisuje kao "sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni", a kao primer podrugljivog korišćenja navode se primeri "balvangradski intelektualci" ili "balvangradska revolucija", uz dodatak u zagradi - Karadžići, Ostojići, Mladići i slično.

U rečniku nema reči "ustaša", a "četnik" nije predstavljen kao pripadnik pokreta već "srpske vojske koja je kroz historiju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom", a "četnikuša" je "pripadnica srpske vojske", ali i "Srpkinja u Bosni sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti".

Dok je u Rečniku srpskog jezika reč "džihad" predstavljena kao islamski verski rat protiv nemuslimana, u Školskom rječniku bosanskog jezika to je "rat za odbranu vere". Za Aladžu, džamiju u Foči, autor za primer daje rečenicu: "Vrhunac četničkoga divljaštva i katunskoga primitivizma je rušenje Aladže u Foči."

Za reč "granatirati" primer je rečenica: "Četnici su granatirali čitavu Bosnu, mučki, zločinački, da tome zločinu nema premca u novijoj istoriji", a primer za reč klati je "četnici kolju".

Mirjana Vlaisavljević, profesor na katedri za srpski jezik na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže da se "rečnik ne pravi preko kolena", već da u njegovom radu učestvuju brojni saradnici, koji su naverovatnije dobili smernice za ovakvo definisanje rečnika.

- Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškačkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjački narod ovo nije zaslužio, a pitam se gde bi stigli kada bi i Srbi na ovakav način napisali školski rečnik - kaže Vlaisavljevićeva za Blic.

Školski rečnik koristi se u FBiH, ali i u školama u RS koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.

(Telegraf.rs / Izvor: Blic/Marija Milić)