10 NAJVEĆIH PROBLEMA U HRVATSKOJ: Da li i dalje mislite da je tamo bolje nego u Srbiji?

- Mladi strepe hoće li biti posla, radnik hoće li dobiti otkaz ili imati u starosti penziju, preduzetnik hoće li da propadne, na šta ga često tera država, jer ona nije kao u drugim zemljama prijatelj preduzetniku - navode novinari "Večernjeg lista" koji su uradili istraživanje o najvećim problemima u Hrvatskoj

Novinari Večernjeg lista uočili su deset problema sa kojima se suočavaju građani u Hrvatskoj, ali su ujedno dali i ocenu da ih nesposobno rukovodstvo sve više vuče na dno i pitaju se ima li smisla ostati u zemlji.

Preporučujemo

ISKREN SAVET HRVATSKOG PREMIJERA OTPUŠTENOJ UČITELJICI: Ako hoćeš da zaradiš više, idi u politiku!

Uz konstataciju da zbog svih problema sa kojima se susreću, stanovništvu preti izumiranje, novinari Večernjeg ističu da je Hrvatska "nesređena zemlja" i da radnici i preduzetnici veoma teško snalaze i žive u "u šumi izmenjenih zakona i velikih poreskih opterećenja".

- Mladi strepe hoće li biti posla, radnik hoće li dobiti otkaz ili imati u starosti penziju, preduzetnik hoće li da propadne, na šta ga često tera država, jer ona nije kao u drugim zemljama prijatelj preduzetniku - navode novinari.

Najveći problem koji je naveden su visoke kamatne stope, a kao primer je navedeno da za isto zaduženje kod banke Hrvat plaća 552 evra mesečno, dok Nemac plaća 378 evra.

Skup kredit smanjuje ličnu potrošnju, pa novac koji Nemci troše u radnjama i na taj način podstiču svoju ekonomiju i stvaranje novih radnih mesta, Hrvati uplaćuju bankama.

Drugi problem su male penzije i pitanje hoće li ih uopšte biti, jer brojke govore da će sadašnji tridesetogodišnjaci morati sami da se brinu u starosti.

- Već sada penzije nisu sigurna kategorija, jer se isplaćuju iz sistema koji je kolabirao. U penzioni fond godišnje se uplati oko 19 milijardi kuna, a isplati oko 35 milijardi kuna. Minus od 17 milijardi kuna samo će se povećavati - piše Večernji.

Kao treći problem navedene su liste čekanja kod lekara i "amerikanizacija zdravstva", odnosno "zdravlje samo za bogate".

Izdvajanje zavoda za zdravstveno osiguranje (HZO) iz budžeta i izmenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućilo bi se HZO-u osnivanje firmi čime će, kako se upozorava, Zavod postati privatna kompanija.

Školovanje nepovezano s tržištem rada i nedostatak prakse su sledeći problem sa kojim se Hrvatska suočava, a u tekstu se navodi da se u drugim zemljama još u strukovnim školama i fakultetima učenici ili studenti u saradnji s firmama kroz praksu osposobljavaju za budući rad, što se u Hrvatskoj ne radi.

Peti problem je što nema dovoljno investicija da se pokrene rast koji će otvoriti nova radna mesta. U sadašnjem broju investicija broj radnika koji se zaposle ne može da nadoknadi odliv radnika zbog propasti firmi, koji se opet nađu na birou i nemaju gde da se zaposle.

Investitori ne dolaze jer je makroekonomsko okruženje loše, a produktivnost slaba, možda i najlošije unutar EU, citiran je ekonomista Damir Novotni.

Visoki porezi su još jedan problem hrvatske privrede, jer "Hrvatska ima porez na sve osim na vazduh, a nije neizvesno da će se u skoroj budućnosti plaćati i taj namet", piše Večernji.

Navode se i podaci da od oko 10 kuna za litar benzina država uzima 5,5 kuna, da na svakoj kutiji cigareta uzima oko 13,5 kuna, a od prosečne plate od 5.500 kuna uzima 3.800 kuna samo za poreze i doprinose. Tu treba ubrojati još oko 1.000 kuna PDV-a i akciza kad građanin počne da kupuje.

Uz sve to svaka opština ima svoje posebne namete, kojima opterećuje potencijalne ulagače i svoje stanovnike, a gotovo neverovatno zvuči i da svaka veća državna firma od države dobija zeleno svetlo da nekim nametom poput šumskog doprinosa ili pak pretplate za HRT iz džepa građanina izvuče novac.

Iseljavanje mladih i izumiranje stanovništva je stavljeno na sedmo mesto liste najvećih problema.

Prema proceni demografa Anđelka Akrapa, Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 miliona stanovnika, što je 728.000 stanovnika manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine.

Možda pomalo nezasluženo, na osmom mestu je problem što se političari bave vlastitim interesima, a ne boljitkom građana.

- Hrvatska politička elita koja godinama vodi zemlju uglavnom je rezultat negativne kadrovske selekcije u strankama koje se menjaju u vođenju države. U tim strankama, da bi se došlo do vrha, nije bitna sposobnost, nego odanost predsednicima stranaka, nije bitno opšte dobro, nego lični interes, interes stranke, rodbine i prijatelja - konstatuje Večernji.

Posebno je istaknuto to što se hrvatski političari bave "nerelevantnim temama, poput onih iz istorije".

Pesimizam i život od danas do sutra su problem postavljen na devetom mestu.

- Ljudi u Hrvatskoj ne vide perspektivu, žive u neizvesnosti jer se boje za svoja radna mesta, ne znaju hoće li biti posla za njihovu decu kad odrastu, a ona deca koja su već odrasla vrlo teško dolaze do ikakvog posla. Oni koji ostanu bez posla znaju da novo radno mesto verovatno neće naći - navedeno je u tekstu.

Poslednji u nizu problema, ali možda i ne najmanje važan, jeste nedostatak privatne inicijative i volje za preuzimanje rizika u biznisu.

Na tu temu konstatovano je da "Hrvatska nema kulturu preduzetništva". U njenim školama o tome se ne uči, pa se i ne uočavaju talenti za određena područja, a veliki broj ne ulazi u privatnu inicijativu jer se boji neuspjeha i zato malo ljudi ulazi u vlastiti posao.

Pored toga, preduzetnici su u stalnom strahu od poreskih nadzornika, jer se često kažnjava i nepotrebno, dok su u inostranstvu ta državna tela partneri preduzetnicima, upozoravaju ih, a tek onda kažnjavaju.

(Telegraf.rs / Izvor: Večernji.hr)