Evo zašto nam je potreban jači odbrambeni sistem od poplava!

Novi sad i Golubac kupili su metalne barijere za odbranu od poplava kakve se koriste u nekim gradovima Austrije. Njihova prednost je što se mogu montirati u vrlo kratkom roku

Odbrambeni sistem u Srbiji mora se što pre ojačati, naglašavaju stručnjaci vodoprivrede.

- Potrebno je postojeće sisteme vratiti što pre u funkcionalno stanje, jer tako izranjavane nasipe mogla bi ponovo da savlada i manja voda - upozorava rukovodilac odbrane od poplava JP "Vode Vojvodine" Mirko Galonja koji godinama izveštava o vodostaju naših reka.

Mobilne metalne barijere mogu se ugraditi u deo tog sistema, kaže Galonja, ali one, ipak, ne mogu u potpunosti da zamene tzv. zečje nasipe.

Pre tri godine, Novi sad i Golubac prvi su kupili metalne barijere, kakve se koriste u nekim gradovima Austrije. Njihova prednost je što se mogu montirati u vrlo kratkom roku, ali takva odbrambena oprema predviđena je za kraće deonice. Mobilna ograda se praktično obesi na prethodno umontirane metalne stubove, pišu Večernje novosti.

- U jednom danu moguće je montirati metalni zid u dužini od 300 do 400 metara. Kada opasnost od poplava prođe, ograda se demontira i odloži u spremište. Najsigurnije je, ipak, imati stabilan odbrambeni sistem koji će se održavati - kaže Galonja.

Vojvodina ima odbrambene nasipe stare i do 250 godina u svom sistemu , jer su reke često izlivale, u ostalim delovima Srbije jaki odbrambeni sistemi nisu građeni, jer su i poplave bile retkost.

- Kada u Vojvodini ne bi bilo sistema za odbranu od poplava, 45 odsto pokrajine bi bilo pod vodom - kaže Galonja.

Galonja naglašava da je ravničarske reke lakše ukrotiti, jer njihov nivo se lagano podiže. Planinske, bujične reke naglo rastu pa ne ostavljaju mnogo vremena za reagovanje.

- Ovakve srazmere poplave, koje smo, nažalost, iskusili poslednjih dana, nisu zabeležene u istoriji. Reke su se ranije izlivale, a sada, uokvirene u nasipe, kada naglo narastu, one prouzrokuju katastrofu -  kaže Galonja.

On upozorava da je na državnom nivou potrebno razmisliti kako ojačati one nasipe koji su ovih poplavnih dana bili najkritičniji, i to što pre.

Kada je 1965. godine Dunav probio branu na pet mesta, nasip je podignut za čitav metar, podseća Galonja. On smatra da u brdovitm delovima Srbije treba razviti i ojačati tzv. aktivni sistem od poplava, kako bi se vode zadrže u gornjem delu toka, zatim da se dograde neke brane posle kojih kao sledeći stepen odbrane dolaze nasipi.

(Telegraf.rs)