Dodik za Njuzvik: Škoti kao primer
- Nema ničeg korisnog što možemo da dobijemo od Bosne i Hercegovine - kaže predsednik Republike Srpske uz ocenu da bi samostalna RS finansijski bolje prolazila, i da bi se čak brže integrisala u EU nego ako bi ostala u BiH. Kao primer on često navodi Škotsku i Kataloniju gde ljudi žele referendume o nezavisnosti
RS treba da se izdvoji iz BiH od koje nema šta da dobije, ocenio je predsednik RS Milorad Dodik u intervjuu za najnoviji broj nedeljnika Njuzvik.
On je naveo da kao sličan primer treba gledati na pokrete secesije u Škotskoj i Kataloniji.
U intervjuu koji je dao listu prošle nedelje u Banjaluci, na pitanje kada očekuje referendum o odvajanju RS od Bosne i Hercegovine, poput onog održanog na Krimu, Dodik predviđa da će se "to dogoditi iznenada".
Njuzvik navodi da nije jasno da li Dodik ozbiljno misli kada govori o odvajanju RS, ili je reč o političkoj igri, kao i da je neizvesno da li će za to dobiti podršku Rusije.
List podseća da je BiH formirana pregovorima u Dejtonu kojim je okončan najkrvaviji rat od 1940-ih, dodajući da je, po Dodiku, BIH unija koja je veštački stvorena spolja, frustrira Srbe i osuđena je na neuspeh.
- Nema ničeg korisnog što možemo da dobijemo od Bosne i Hercegovine - kaže Dodik za Njuzvik uz ocenu da bi samostalna Republika Srpska finansijski bolje prolazila, i da bi se čak brže integrisala u EU nego ako bi ostala u BiH.
Kako navodi Njuzvik, Dodik je ipak svestan zabrinutosti Zapada i još nije odredio datum za referendum.
- Čekaćemo, ne želimo bilo kakvu destabilizaciju ili haos - navodi list njegove reči.
Neki, kako piše list, smatraju da je priča o referendumu samo priča, i pokušaj Dodika da dobije nacionalističke poene uoči predsedničkih izbora u oktobru, ali on kaže da misli ozbiljno i često navodi Škotsku i Kataloniju kao primere gde, kao i on, ljudi žele referendume o nezavisnosti.
- Što on više to govori, to jače zvone zvona za uzbunu u Sarajevu, Briselu i Vašingtonu - piše list i ukazuje da Zapad manje misli na Škotlanđane i Katalonce, a više na delovanje onih sa Krima, koji su uz podršku ruskog predsednika Vladimira Putina sproveli referendum i pripojili su se Rusiji.
Dodik odbacuje bilo kakav nagoveštaj da je Putin iza njegove kampanje za referendum, i kaže da o tome sa njim nije ni razgovarao.
Dozvoljava međutim da su Rusi više fer prema RS nego Zapad, a kaže i da RS civilizacijski pripada Evropi koja je njen prirodni saveznik.
Po Dodikovom mišljenju, balkanski problemi su mnogo stariji i kompleksiniji nego problemi na Krimu, i mogu biti rešeni samo okončanjem zajedničke države s bosanskim Muslimanima, piše list.
Ako region može da prihvati dve albanske države - Albaniju i Kosovo, kaže Dodik po navodima lista, onda mogu da postoje i dve srpske države.
Njuzvik ukazuje da je Dodik nestrpljiv sa zapadnim politicarima koji su napravili karijeru od raspada Jugoslavije i žali se da sada svi Turci, Iranci, Arapi i Evropljani deluju u Bosni, a strani posrednici stalno menjaju ustav i propise, dok Srbi gube.
Dodik nije uvek bio tako antagonistički nastrojen: Amerika ga je nekad smatrala umerenim glasom među ekstremistima, naspram ultrancionalističkih srpskih vođa koji su završili u tribunalima za za ratne zločine, navodi Njuzvik i dodaje da je sada Vašington zabrinut zbog Dodikove separatističke retorike koju osuđuje i EU.
Iako je ideja o odvajanju veoma popularna u Banjaluci i širom RS, Dodik takođe zna da je izolovan van njenih granica, navodi Njuzvik.
- Svako pominjanje referenduma, čak i u ovom intervju sada, je osetljivo - rekao je dodajući da neće odustati zbog toga što ga smatraju za "lošeg momka".
- Republika Srpska ima sve važne elemente za formiranje nezavisne zemlje. Jedino što nemamo je međunarodno priznanje - rekao je Dodik i dodao da RS nije potrebna BiH koju Srbi nikad nisu prihvatili kao državu.
Dodik je podsetio da će 28. juna svet obeležiti 100. godišnjicu ubistva Franca Ferdinanda u Sarajevu i da se u RS na to gleda kao na herojski akt, dok druga strana misli da je to terorizam.
(Telegraf.rs / Beta)