Da li će Zvezda uz Đokovićevu tehniku položiti ispit na kojem je Dinamo Zagreb pao u Ligi šampiona?

Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Oli SCARFF / AFP / Profimedia

Najveći fudbalski klubovi odavno već veliku pažnju pridaju i psihološkom aspektu pripreme igrača za najveća takmičenja i sportski psiholozi su nešto što je nasušna potreba za sve najmoćnije timove, podjednako poput kondicionih trenera i onih koji vode računa o taktici i tehnici.

Fudbal na najvišem nivou zahteva emocionalnu stabilnost, mentalnu izdržljivost i sposobnost upravljanja pritiskom. Bez ovih osobina, i najbolji tehnički i fizički talenti mogu podbaciti. Uloga sportskih psihologa u modernom fudbalu sve je važnija, jer oni pomažu igračima da se nose sa različitim aspektima psihološkog stresa koji dolazi s vrhunskim takmičenjem.

Zbog toga nas je interesovalo da istražimo kako izgleda priprema sa psihološkog aspekta u zavisnosti od uloge koju tim ima u elitnom takmičenju.

Moćni evropski timovi poput Real Madrida, Bajerna, Mančester Sitija, Barselone i ostalih timova koji su u samom vrhu godinama, u takmičenje uvek ulaze sa epitetom favorita i gotovo na svakoj utakmici imaju taj pritisak. Sa druge strane, imamo i timove sa naših prostora, kao što su Crvena zvezda i Dinamo Zagreb, koji finansijski ne mogu da se mere sa najmoćnijim timovima, a odmeriće snage sa njima.

Ima još nekoliko takvih ekipa u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona, koja je sada u promenjenom formatu.

Klubovi koji u Ligu šampiona ulaze kao autsajderi često se suočavaju s dodatnim psihološkim izazovima. Oni igraju protiv finansijski moćnijih ekipa s jačim rosterom, što može izazvati strah, sumnju u sopstvene sposobnosti i osećaj inferiornosti. Upravo tu sportski psiholozi imaju ključnu ulogu. Zvezda je realno u ulozi autsajdera i protiv Benfike, koja je veliki favorit na kladionicama, ali i prema vrednosti igrača i rosteru.

Kako izgleda mentalna priprema slabijih timova protiv favorita?

Foto: MN Press

Mentalni pristup autsajdera zasniva se na ideji smanjenja očekivanja i iskorišćavanja pozicije slabijeg tima kao prednosti. Sportski psiholozi rade na razvijanju hrabrosti i osećaja "nemamo šta da izgubimo" kod igrača, čime se podstiče opuštenija, ali taktički zrela igra. Nešto slično je na konferenciji za medije pomenuo i Vladan Milojević, kada je upitan da li se uplašio posle debakla koji je Dinamo Zagreb doživeo u Minhenu, gde ga je Bajern demolirao sa 9:2, a napomenuo je da nije tako razmišljao ni kada je na Marakanu došao Liverpul predvođen Jirgenom Klopom u nikad jačem sastavu, gde je Zvezda ostvarila jednu od najvećih senzacija i pobedila sa 2:0.

Nije baš najbolje poređenje, ali otkriveno da je da je Ajaks, koji je 2019. godine stigao do polufinala Lige šampiona, fokusirao na tehniku oslobađanja od straha od neuspeha. Igrači su kroz vizualizaciju učili da se fokusiraju na trenutak, umesto na krajnji rezultat, razvijajući stav da igraju slobodno i bez prevelikog pritiska, što je rezultiralo nekim od najzanimljivijih mečeva u tom periodu, gde je posebno briljirao naš Dušan Tadić, koji je u meču četvrtfinala protiv Real Madrida na Santjago Bernabeu čak i dobio ocenu 10 od L'Ekipa, što je bilo deveti put u istoriji ovog prestižnog sportskog lista.

Šta kaže nauka?

Istraživanja pokazuju da se percepcija autsajdera često može transformisati kroz kognitivne tehnike koje pomažu igračima da neutralizuju osećaj inferiornosti. Na primer, studija koju je sproveo Dr. Albert Bandura (1986) o percepciji sopstvene sposobnosti da se postigne uspeh, pokazuje da verovanje u vlastite kapacitete značajno povećava performanse pod pritiskom. Kroz tehnike poput kognitivnog preoblikovanja, sportski psiholozi pomažu igračima da preusmere fokus sa straha od poraza na mogućnosti koje pruža igranje bez očekivanja.

Kako se favoriti suočavaju sa pritiskom očekivanja?

Foto: Tanjug/AP

Suprotno tome, šampionski timovi kao što su Real Madrid, Bajern Minhen ili Mančester siti, suočavaju se sa potpuno drugačijim izazovom - pritiskom očekivanja. Ovi timovi moraju, ne samo da igraju dobro, već i da zadovolje ogromna očekivanja navijača, medija i sponzora. U takvim situacijama, sportski psiholozi fokusiraju se na upravljanje stresom i održavanje samopouzdanja.

Za ove timove, jedan od ključnih aspekata pripreme je kognitivna kontrola – sposobnost da se održi fokus i koncentracija bez obzira na spoljašnji pritisak. Igrači ovih timova često koriste tehnike kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, koja im pomaže da prepoznaju iracionalne misli i zamene ih racionalnijim, pozitivnim stavovima. Takođe, šampioni rade na tome da razviju potpuno fokusiranje na sadašnji trenutak, što pomaže u smanjenju anksioznosti i povećanju performansi na terenu.

Džon Kabat-Zin, pionir u oblasti istraživanja "fokusiranja na sadašnji trenutak (mindfulness), ističe da fokusiranje na sadašnji trenutak može značajno da smanji stres i poboljša performanse u uslovima visokog pritiska. Kod timova kao što su Real Madrid ili Bajern, ovo je od suštinskog značaja jer se igrači suočavaju sa očekivanjima da pobede svaku utakmicu. Vizualizacija, kontrola disanja i "mindfulness" su ključne tehnike koje šampioni koriste da ostanu stabilni pod pritiskom.

Šta koja tehnika znači? Neke koristi i Novak Đoković

Foto: Tanjug/AP

Vizualizacija: Pomaže igračima da mentalno prođu kroz utakmicu pre nego što se zaista desi. Ova tehnika omogućava igračima da se naviknu na različite scenarije i pripreme um za ključne trenutke, poput šuteva na gol, odbrambenih poteza ili vođenja lopte kroz teške situacije. Značaj vizualizacije često je u svojoj mentalnoj pripremi isticao i Novak Đoković kada je otkrivao kako izgleda njegova mentalna priprema za najvažnije mečeve poput finala Grend slemova.

Mindfulness: Ova metoda podrazumeva usmeravanje pažnje na sadašnji trenutak, što pomaže igračima da se oslobode negativnih misli o budućnosti ili prošlosti. Ova tehnika je od velikog značaja za igrače koji se suočavaju sa stresom na terenu i pomaže im da ostanu koncentrisani.

Kognitivno-bihevioralna terapija: Psiholozi je koriste kako bi igračima pomogli da prepoznaju negativne misli, kao što su sumnje u sebe ili strah od poraza, i zamene ih pozitivnim i racionalnim mislima. Ovo je ključna tehnika za povećanje samopouzdanja kod igrača, bilo da su u ulozi autsajdera ili favorita.

Tehnike disanja: Kontrola disanja je jednostavna, ali efikasna metoda za smanjenje stresa i anksioznosti. Kroz pravilno disanje, igrači mogu da regulišu svoj nivo uzbuđenja i ostanu smireni u kritičnim momentima utakmice. Takođe, i ovu tehniku često upražnjava i Novak Đoković.

Kako je Lester kao autsajder šokirao favorite u Premijer ligi 2016?

Foto: News Images LTD / Alamy / Alamy / Profimedia

Jedan od najpoznatijih primera uspešne psihološke pripreme autsajdera dolazi iz Lester sitija, koji je 2016. godine senzacionalno osvojio Premijer ligu. Prema izjavama stručnjaka iz tog perioda, klub je angažovao sportske psihologe koji su radili sa igračima na razvijanju samopouzdanja i oslobađanju od straha. Tim je koristio tehnike vizualizacije i postavljanje ciljeva kako bi se fokusirao na ono što mogu kontrolisati, a ne na očekivanja medija ili snagu protivnika. Lester je igrao bez opterećenja, sa mentalitetom autsajdera, i to ih je dovelo do jednog od najvećih uspeha u modernom fudbalu.

Dinamo Zagreb očigledno nije položio na ispitu psihološke pripreme u prvom kolu Lige šampiona, a od 18.45 ćemo videti kako će to izgledati kada je u pitanju Crvena zvezda, koja tada na Marakani dočekuje slavnu lisabonsku Benfiku.

(Telegraf.rs)